Rat u Sudanu ušao je u četvrtu godinu bez jasnog ishoda: vojska i RSF ostaju u vojnoj pat‑poziciji dok humanitarna kriza eskalira. Vojska je povratila ključne gradove, dok je RSF konsolidovao kontrolu u Darfuru i delovima Kordofana. Više od 14 miliona raseljenih i preko 33 miliona ljudi kojima je potrebna pomoć čine situaciju hitnom. Politički pomaci postoje, ali međunarodni napori do sada nisu doneli prekid vatre.
Nakon Tri Godine Rata: Vojska i RSF Zaglavljeni u Vojnoj Pat‑Poziciji, Humanitarna Kriza Raste

Rat u Sudanu ušao je u četvrtu godinu bez jasnog ishoda: državna vojska i paravojna formacija Rapid Support Forces (RSF) ostaju zaglavljeni u vojnoj pat‑poziciji, dok humanitarna i ekonomska kriza postaju sve dublje.
Frontovi i teritorijalna podela
Na terenu je jasno podeljen Sudan: vojska kontroliše severne, centralne i istočne države, uključujući prestonicu Khartum, dok RSF drži velike delove Darfura i većinu teritorija u pojedinim oblastima Kordofana. RSF je takođe otvorio novi front u regionu Plavi Nil uz granicu sa Etiopijom.
Ključne vojne preokrete
20. maja prošle godine vojska je povratila Khartum State nakon više od dve godine borbi. Tokom 2025. vojska je osvojila i Wad Madani (11. januar), razbila obruč oko el‑Obeida u Severnom Kordofanu i povratila Kadugli i Dilling u Južnom Kordofanu, kao i grad Bara u martu.
S druge strane, RSF je 26. oktobra prošle godine preuzeo el‑Fasher, glavni grad Severnog Darfura, čime je učvrstio kontrolu nad većim delom Darfura. U decembru 2025. RSF je napredovao prema Babnusi u Zapadnom Kordofanu, a nakon što se vojska povukla iz naftnog polja Heglig, to nalazište je praktično dospelo pod RSF kontrolu.
Taktičke promene: dronovi i precizni udari
Rat se menja i tehnološki: RSF sve više koristi dronove za napade u centralnom i severnom Sudanu. Vojska je odgovorila nabavkom sopstvenih dronova, koje koristi za napade na snabdevačke veze, eliminisanje pojedinih komandira i uništavanje opreme RSF‑a.
Humanitarna situacija
Humanitarna kriza je katastrofalna. Zajednički izveštaj ICRC‑a, UNICEF‑a i Intersosa navodi oko 14 miliona raseljenih tokom tri godine sukoba. Otprilike 26 miliona ljudi suočava se sa akutnom nesigurnošću u ishrani, a 33,7 miliona zahteva humanitarnu pomoć, uključujući 7,4 miliona interno raseljenih. Norveški savet za izbeglice izveštava da su mnoge porodice prinuđene da smanjuju broj obroka dok cene osnovnih namirnica rastu.
U Khartumu je u novije vreme zabeležen snažan rast cena goriva, hleba i drugih proizvoda, praćen devalvacijom sudanske funte — kurs je oko 600 funti za 1 USD.
Pomaci na političkoj sceni
U maju 2025. imenovan je Kamil El‑Tayeb Idris za premijera i formirana je civilna vlada, prvi takav korak od ostavke Abdalle Hamdoka 2022. Vlada se u januaru ove godine zvanično vratila u Khartum nakon privremenog rada iz Port Sudana. Ipak, međunarodni i regionalni mirovni napori — uključujući Kvadrilateralnu inicijativu (SAD, Saudijska Arabija, Egipat, UAE) — do sada nisu doneli trajni prekid vatre.
Mogući scenariji
Stručnjaci ocenjuju da su najverovatniji scenario nastavak vojne pat‑pozicije i dalja politička fragmentacija, sa rizikom da RSF pokuša uspostaviti paralelne upravljačke strukture i da sukob postane predmet regionalnih rivalstava i posredničkih sukoba. Istovremeno, pojačani međunarodni pritisak i strah od širenja sukoba mogla bi da podstaknu pregovore.
Zaključak: Sudan ostaje u dubokoj krizi — vojnog, humanitarnog i političkog karaktera — sa ograničenim perspektivama za brzo rešenje. Globalne tenzije i regionalni interesi dodatno komplikuju pokušaje mira.
Pomozite nam da budemo bolji.

























