Svet Vesti
Životna sredina

6 ključnih stvari koje treba znati pred Dan planete Zemlje 2026.

6 ključnih stvari koje treba znati pred Dan planete Zemlje 2026.
IN SPACE - APRIL 04: (EDITOR'S NOTE: This Handout image was provided by a third-party organization and may not adhere to Getty Images' editorial policy.) In this handout image provided by NASA, NASA astronaut and Artemis II Commander Reid Wiseman peers out of one of the Orion spacecraft's main cabin windows, looking back at Earth, as the crew travels towards the Moon on April 4, 2026. NASA's Artemis II mission will take Wiseman, Glover, Koch, and Hansen on a 10-day journey around the Moon and back aboard their Orion spacecraft. (Photo by NASA via Getty Images)NASA via Getty Images

Sažetak: Pred Dan planete Zemlje izdvajamo šest ključnih tema: širenje suše u SAD, porast noćnog sagorevanja divljih požara, znakovi slabljenja AMOC-a, ubrzano topljenje lednika i ledenih pokrivača, rizici dezinformacija i mogući prelaz iz La Niñe u El Niño koji utiče na sezonu uragana 2026. Podaci ukazuju na hitnost delovanja i potrebu za pažljivim širenjem proverenih naučnih informacija.

Izabrao sam fotografiju iz kabine svemirskog broda Orion jer jasno prenosi lepotu i ranjivost naše "male plave planete". Dok obeležavamo Dan planete Zemlje, ističem šest ključnih tema koje oblikuju sadašnjost i budućnost našeg klimatskog sistema.

6 ključnih stvari koje treba znati pred Dan planete Zemlje 2026.
Precipitation needed to end drought conditions in one month as of April 16, 2026.NOAA

1. Suša u SAD: širi i dubok uticaj

Dok ovo pišem, gotovo polovina stanovništva Sjedinjenih Država suočava se sa sušom. Suša ima direktne posledice na poljoprivredu, snabdevanje hranom, dostupnost vode i cene. U mnogim južnim područjima biće potrebno 1 do 2 stope padavina da se znatno ublaže trenutni uslovi — ali nema jasnih znakova olakšanja blizu Dana planete Zemlje.

6 ključnih stvari koje treba znati pred Dan planete Zemlje 2026.
Gulf Stream, Ocean currents and thermohaline circulation. Blue paths represent deep water currents, red paths - surface currents. Detailed Vector postergetty

2. Požari gore i tokom noći

Novija istraživanja ukazuju na porast potencijalnih sati gorenja u dnevnom ciklusu, naročito u zapadnim planinskim i borealnim područjima. Studija u Science Advances, zasnovana na satelitskim podacima za preko 9.000 požara, pokazala je rast noćnog sagorevanja; ranija istraživanja u Nature daju slične nalaze. Prema NASA-i, suša je glavni faktor koji omogućava požarima da se šire i tokom noći.

6 ključnih stvari koje treba znati pred Dan planete Zemlje 2026.
KANGERLUSSUAQ, GREENLAND - JULY 11: In this aerial view a lake of meltwater lies on the surface of the melting Isunnguata Sermia glacier of the Greenland Ice Sheet on July 11, 2024 near Kangerlussuaq, Greenland. A team of scientists has observed that increasing amounts of meltwater on the surface of the glacier making their way to the glacial flows underneath are leading to a rising output of methane from Isunnguata Sermia. Earlier this year other scientists published a study in which they concluded that Greenland’s glaciers, which all stem from the Greenland Ice Sheet, have retreated about 20% more than previously estimated. Of the 200 glaciers included in the study, only one has grown since 1985. Overall, the amount of glacial ice melting globally has increased markedly over the past 30 years as global warming continues to intensify. According to the European Space Agency, the Earth lost 28 trillion tons of ice between 1994 and 2017, enough to cover the entire United Kingdom with an ice sheet 100 meters thick. Since 2017 the rate of ice loss has increased to 1.3 trillion tons annually, up from 0.8 trillion tons in the 1990s. According to the Programme for Monitoring of the Greenland Ice Sheet (PROMICE), the Greenland Ice Sheet has been losing mass continuously since 1996, with an accumulated loss since 1986 approaching 6,000 metric gigatons, or six trillion tons. (Photo by Sean Gallup/Getty Images)Getty Images

3. Globalna termohalinska cirkulacija (AMOC) — rizici i realnost

Okeani imaju ključnu ulogu u klimatološkim tokovima. NOAA objašnjava da, pored vetrom pogonjenih površinskih struja, sporije, duboke struje koje nastaju usled promena temperature i saliniteta čine "globalni transportni pojas" koji uključuje i Atlantsku meridionalnu cirkulaciju (AMOC). Nove studije upozoravaju da AMOC može oslabiti više nego što se očekivalo do 2100. godine, pre svega zbog priliva slatke vode od topljenja ledenih pokrivača.

6 ključnih stvari koje treba znati pred Dan planete Zemlje 2026.
Trends in the six Americas study.Yale Program on Climate Change Communication

"Iako potpuni kolaps nije ocenjen kao neposredan, postoji sve više dokaza da sistem slabi," navodi Arctic Portal.

4. Topljenje ledenih pokrivača i doprinos globalnom porastu nivoa mora

Grenland i Antarktik gube ogromne količine leda. Prema Evropskoj svemirskoj agenciji, Zemlja je izgubila oko 28 triliona tona leda u periodu 1994–2017; od 2017. stopa gubitka porasla je na oko 1,3 triliona tona godišnje, sa 0,8 triliona tona u 1990-ima. PROMICE beleži da Grenlandski ledom pokrivač kontinuirano gubi masu od 1996, sa akumuliranim gubitkom od približno 6.000 gigatona od 1986. Povećano otapanje stvara i lokalne efekte — primer je porast otpuštanja metana iz ledenih tokova na Grenlandu.

6 ključnih stvari koje treba znati pred Dan planete Zemlje 2026.
Forecast for 2026 Atlantic hurricane activity.Colorado State University TC-RAMS website

5. Javnost, dezinformacije i naučna komunikacija

Studija "Six Americas" pokazuje da je kategorija "Dismissive" dosledno ispod 12%, dok se broj ljudi u kategoriji "Alarmed" povećava. Međutim, glasna manjina i mreže dezinformacija otežavaju širenje proverenih naučnih saznanja. Teorije o HAARP-u, geo-inženjeringu ili sejanja oblaka često kruže bez konteksta — naučnici su upoznati sa tim pristupima i procenjuju njihov obim i efikasnost ozbiljno.

6 ključnih stvari koje treba znati pred Dan planete Zemlje 2026.
Contrails over blue sky.getty

6. La Niña, El Niño i sezona uragana 2026.

Pitanje prelaska iz La Niñe u El Niño ima implikacije na obrazac uragana. Sezonske prognoze (npr. tim sa Colorado State University) trenutno očekuju nešto ispodprosečnu aktivnost u Atlantskom basenu 2026, najviše zbog povećanog vertikalnog smicanja koje može ugušiti razvoj oluja — ali dovoljan je i jedan snažan uragan da sezonu učini katastrofalnom. Stoga treba uzimati prognoze kao informativne, a ne kao konačnu sudbinu.

Zaključak i poziv na akciju

Ove teme su globalno relevantne i imaju direktne posledice i za nas: od bezbednosti hrane i vode do rizika za obalne zajednice. Informisana javnost, odgovorno deljenje naučnih izvora i lokalne akcije za prilagođavanje i ublažavanje posledica su ključni. Srećan Dan planete Zemlje — razmišljajmo o planeti svaki dan, jer trenutno nemamo alternativu.

Izvor: originalni članak objavljen na Forbes.com; podaci iz NASA, NOAA, ESA, PROMICE, Science Advances, Nature i analiza timova za sezonske prognoze uragana.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno