Studija u Current Biology pokazuje da je kea papagaj Bruce, koji nema gornji deo kljuna, razvio „kopačko" ponašanje kojim koristi izloženi donji kljun da bi zastrašio druge ptice i osigurao pristup hrani i najboljim mestima. Iako dominira grupom, istraživači napominju da Bruce nije tipičan nasilnik — često je povučen i ima najniži nivo hormona stresa među mužjacima. Njegova sposobnost korišćenja alata, kao i diskusije o mogućim protezama, dodatno osvetljavaju inteligenciju i potrebe ove vrste.
Kako je Bruce, kea bez gornjeg kljuna, svoju manu pretvorio u oružje i postao vođa

Na internetu se često šire parabole o tome kako hendikep može postati prednost. Jedna takva stvarna priča dolazi iz Novog Zelanda: Bruce, kea papagaj koji nema gornji deo kljuna, razvio je neobičnu taktiku koja mu je pomogla da postane dominantni mužjak svoje grupe.
Nova studija objavljena u časopisu Current Biology sugeriše da Bruce nije dominantan uprkos svojoj povredi, već baš zahvaljujući adaptacijama koje je razvio. „Zbog svoje mane morao je da inovira ponašanja. Našao je način da postane opasniji“, kaže Ximena Nelson, profesorka ponašanja životinja na Univerzitetu Canterbury i koautorka studije.
Neobična taktika
Bruceu nedostaje zakrivljeni gornji deo kljuna nakon povrede kao mladog ptića, pa mu je izložen oštar donji kljun. Istraživači opisuju njegov zaštitni potez kao "kopačko" ili "jousting": spušta se, nabere zamah i skače na druge ptice bradom napred, ciljajući krila, noge ili ponekad lice. Meta se obično brzo udaljavaju ili beže da izbegnu udarac.
Uticaj na društvenu dinamiku
U rezervatu Willowbank, dok se drugi mužjaci često bave prepirkama i demonstracijama snage, Bruce može slobodno da obilazi aviarium i da monopolizuje hranilice i najpoželjnije perne položaje. Ostali članovi grupe — koju istraživači nazivaju „cirkus“ — pokazuju veliku deference prema njemu: ponekad ga i češljaju, ponašanje koje kea obično rezervišu samo za partnere.
Zdravstveni i etički aspekti
Analiza izmeta pokazuje da Bruce ima najniži nivo hormona stresa među mužjacima u grupi, što upućuje da njegova pozicija dolazi s niskim nivoom hroničnog stresa. Ipak, Raoul Schwing — istraživač koji je Brucea pronašao kao izleglo ptiće pre više od decenije — upozorava da to ne znači da se ne mogu unaprediti uslovi njegove nege, na primer kroz proteze.
Domišljatost i upotreba alata
Kea su poznate po visokom nivou inteligencije i sklonosti ka razigranom, ponekad „hooliganskom“ ponašanju: prave grudve snega, klize niz padine, znaju da oštete predmete turista i koriste kljun za bacanje sitnih predmeta. Bruce je 2021. privukao pažnju i po tome što koristi kamenčić da bi se češljao — primer alata kojim kompenzuje ograničenja uzrokovana povredom.
„Neki kea poput Brucea su pravi inovatori: imaju spoj radoznalosti i istrajnosti koji im omogućava da rešavaju probleme,“ kaže Schwing.
Zaključak
Priča o Bruceu ilustruje kako životinje mogu da prilagode ponašanje te ostvare socijalni uspeh čak i nakon teške povrede. Istraživanje pruža uvid u fleksibilnost ponašanja i inovativnost kea, ali istovremeno otvara pitanja o dobrobiti jedinki kojima je potrebna pomoć i mogućim intervencijama.
Pomozite nam da budemo bolji.



























