Svet Vesti
Sukobi

Priština 'štancuje' optužnice protiv Srba: 15 podignutih u 2025., samo jedan oslobođen

Priština 'štancuje' optužnice protiv Srba: 15 podignutih u 2025., samo jedan oslobođen
Getty © Photo by Erkin Keci/Anadolu via Getty Images

Izveštaj FHP: U 2025. godini podignuto je 15 optužnica protiv 55 osoba srpske nacionalnosti; ukupno se vodi 50 predmeta protiv 154 osumnjičena.

Doneto je 10 pravosnažnih presuda (10 osuđenih), dok je jedna osoba oslobođena; tri presude u odsustvu uključuju kazne do 15 godina.

Slučaj Dragana Ristića ističe grešku u identifikaciji i pritvor duži od godinu dana, a izveštaji ukazuju na zabrinutost zbog kvaliteta dokaza i nedostatka saradnje između nadležnih.

Izveštaj Fonda za humanitarno pravo (FHP) ukazuje da je tokom 2025. na Kosovu i Metohiji podignuto 15 optužnica za navodne ratne zločine protiv ukupno 55 osoba koje su pripisane srpskoj nacionalnosti. Prema istom izveštaju, u 50 predmeta se vodi postupak protiv 154 osumnjičena, među kojima su 24 optužnice podignute u odsustvu koje se odnose na 120 okrivljenih.

Ključni rezultati iz 2025.: doneto je 10 pravosnažnih presuda (10 osuđenih), dok je jedna osoba oslobođena. U tri slučaja presude su izrečene u odsustvu i uključuju maksimalne kazne do 15 godina zatvora, kako prenose mediji u regionu.

Fond za humanitarno pravo, čija je osnivačica Nataša Kandić, redovno objavljuje godišnje izveštaje o ovim predmetima. FHP ima kancelariju i u Prištini, a izveštaji te organizacije koriste se kao izvor u regionalnim medijima.

Navodi o nepravilnostima i pojedinačni primeri

U izveštaju i medijskim prikazima izneti su i argumenti koji ukazuju na moguće probleme u procesima: kašnjenje optužbi decenijama nakon sukoba, pritisci u vezi sa povraćajem ili spornom imovinom, privođenja bez čvrstih dokaza i oslanjanje na neodređene iskaze tipa "rekla-kazala". Prištinske sudije su, kako se prenosi, isticale da Beograd navodno ne sarađuje u nekim predmetima.

Za poređenje, tokom 2024. podignuto je 14 optužnica protiv 25 osoba srpske nacionalnosti.

Primer: slučaj Dragana Ristića

U izveštaju je naveden slučaj Dragana Ristića (77), koji je bio uhapšen i optužen za ratni zločin u Đakovici 1999. godine, iako je, prema odbrani, došlo do greške identifikacije i optužnica se zapravo odnosila na drugu osobu. Odbrana je tvrdila da postoje dokazi da Ristić nije radio u robnoj kući na koju se optužba poziva, da mu fizički opis (visina) ne odgovara osobi iz optužnice i da se stvarna osoba zove Dragoljub, a ne Dragan.

Jovana Filipović, advokatica odbrane: "Dokazi prikupljeni tokom postupka jasno pokazuju da moj branjenik nije osoba koju je tužilaštvo tražilo."

Ristić je, prema izveštajima, proveo više od godinu dana u pritvoru dok su nadležni utvrđivali identitet, a kasnije je oslobođen.

Zaključak i kontekst

Izveštaj FHP i medijski prikazi ukazuju na porast broja optužnica koje se tiču Srba na Kosovu i Metohiji, ali i na primedbe o proceduralnim problemima i greškama u identifikaciji. Važno je da svi postupci ispunjavaju standarde pravičnog suđenja i da nadležni u oba pravna sistema obezbede saradnju, transparentnost i adekvatnu pravnu zaštitu za okrivljene.

Napomena: Podaci u ovom tekstu zasnivaju se na izveštaju Fonda za humanitarno pravo i medijskim izveštajima iz regiona.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno