Parlament Bangladeša, pod kontrolom BNP-a, odbacio je ili dopustio da istekne 23 od 133 uredbe koje je uvela prelazna vlada nakon studentskog ustanka 2024. Među pogođenim reformama su proširenja nadležnosti NHRC, definisanje prinudnih nestanaka i predlozi za depolitizaciju pravosuđa. Kritičari upozoravaju da ovo slabi mehanizme odgovornosti i može vratiti koncentraciju moći u izvršnu vlast, dok vlada planira revizije i konsultacije od 15. maja.
Parlament Bangladeša Poništio Ključne Reformе Nakon Studentskog Ustanka — Da Li Se Vraća Staro Raspodela Moći?
Activists take part in a protest march against Prime Minister Sheikh Hasina and her government in Dhaka, Bangladesh, on August 2, 2024, to demand justice for more than 200 people killed in the previous month’s demonstrations [Rajib Dhar/AP Photo]
Dhaka — Parlament Bangladeša, pod većinom koju ima Bangladesh Nationalist Party (BNP), u poslednjih nekoliko nedelja odbacio je ili dopustio da istekne najmanje 23 od 133 uredbe koje je uvela prelazna vlada nakon studentskog pokreta u julu 2024. Ti potezi su pokrenuli zabrinutost da zemlja umanjuje demokratske i institucionalne promene dogovorene u post‑ustaničkom periodu.
University students shout slogans during a protest to demand justice for the victims killed in the countrywide deadly clashes and ask for campuses to be opened, in Dhaka, Bangladesh, July 31, 2024 [Rajib Dhar/AP Photo]
Pozadina i pregled uredbi
Prelazna uprava pod vodstvom nobelovca Muhammad Yunusa izdala je 133 uredbe zato što parlament nije mogao da radi dok je bio raspušten. Uredbe su bile usklađene sa Julskim narodnim charterom — nacrtom za strukturne reforme u oblasti pravosuđa, ljudskih prava, izbora i decentralizacije. Kada se novoizabrani parlament sastao u martu 2026, 110 uredbi je odobreno (neke s izmenama), dok je 23 izgubilo pravnu snagu: sedam je formalno opozvano, a 16 je automatski isteklo jer nije izglasano u ustavnom roku.
Students and other activists carry Bangladesh’s national flag during a protest march organised by Students Against Discrimination to mark one month since former Prime Minister Sheikh Hasina stepped down after a mass uprising, in Dhaka, Bangladesh, Thursday, September 5, 2024 [Rajib Dhar/AP Photo]
Koje su reforme pogođene
Među najznačajnijim uredbama koje više nisu na snazi su:
Supporters of Bangladesh’s Jamaat-e-Islami and its allies attend a protest against post-election violence, in Dhaka, Bangladesh, February 16, 2026 [Mohammad Ponir Hossain/Reuters]
- Proširena nadležnost Nacionalne komisije za ljudska prava (NHRC) iz uredbe 2025, koja je omogućavala direktne istrage protiv državnih agencija — vraćen je stari zakon iz 2009. koji značajno ograničava te ovlasti.
- Krivično definisanje prinudnih nestanaka i procedure za njihovo procesuiranje, čime je uklonjena pravna osnova za pojedinačna gonjenja i reparacije.
- Predlozi za nezavisni sekretarijat Vrhovnog suda i savetni model za imenovanja sudija, koji su imali za cilj da smanje izvršni uticaj na pravosuđe.
- Promene u oblasti antikorupcijskog nadzora i reforme policije koje su bile usmerene na veću odgovornost državnih službi.
Zašto je to važno
Uredbe su predstavljale pokušaj da se uspostave institucionalni mehanizmi koji bi onemogućili ponavljanje zlostavljanja iz prethodnog perioda vladavine Awami League. Komisija za pitanje prinudnih nestanaka formirana u prelaznom periodu zaprimila je preko 1.900 prijava i, nakon verifikacije, potvrdila najmanje 1.569 slučajeva, uključujući stotine klasifikovanih kao "nestali i mrtvi". Bez jasne zakonske definicije i mehanizama za istragu i gonjenje, žrtve i njihove porodice ostaju bez jasnog puta za pravdu.
Tarique Rahman signs in as the new prime minister during an oath‑taking ceremony administered by Bangladesh’s President Mohammed Shahabuddin at the South Plaza of the parliament building, following the BNP’s landslide victory in the national polls, in Dhaka, Bangladesh, February 17, 2026 [Mohammad Ponir Hossain/Reuters]
Stav vlade
Vlada na čelu sa premijerom Tarique Rahmanom brani poteze kao deo neophodnog ustavnog i pravnog pregleda. Ministar unutrašnjih poslova Salahuddin Ahmed je rekao da neke uredbe sadrže pravne nejasnoće ili preklapanja sa postojećim zakonima i najavio da će revidovane verzije biti vraćene nakon konsultacija sa pravnicima, sudijama, političkim partijama i civilnim društvom, s formalnim početkom procesa konsultacija najavljenim za 15. maj.
Supporters of Bangladesh Jamaat-e-Islami take part in a protest rally with a five-point demand, including free and fair elections by February 2026, in front of the Baitul Mukarram National Mosque in Dhaka, Bangladesh, September 18, 2025 [Mohammad Ponir Hossain/Reuters]
"Pregled 133 uredbe u roku od 10 do 12 dana je ogroman zadatak. Neki zakoni će biti vraćeni kasnije nakon pravilne diskusije," izjavio je Salahuddin Ahmed.
Opozicija, civilno društvo i analitičari
Opozicija i organizacije za ljudska prava vide povlačenje kao direktno osporavanje Julskog chartеra i kao rizik od ponovne centralizacije moći. Aktivisti i bivši zvaničnici kao Nabila Idris upozoravaju da bez jakih zakonskih garancija politička volja nije dovoljna za stvarnu odgovornost. Međunarodni stručnjaci, uključujući Jon Danilowicza, upozoravaju da slabljenje institucionalnih kontrola povećava rizik od ponavljanja zloupotreba od strane bezbednosnih snaga.
Protesters block the Shahbagh Square, demanding justice for the death of Sharif Osman Hadi, a student leader who had been undergoing treatment in Singapore after being shot in the head, in Dhaka, Bangladesh, December 19, 2025 [Mohammad Ponir Hossain/Reuters]
Šta sledi
Predstojeće konsultacije i eventualna revizija uredbi odlučivaće o tome hoće li ključni elementi reformi biti vraćeni u izmenjenom obliku ili trajno napušteni. Debata se nastavlja u parlamentu i na ulicama, dok će ishod imati dugoročne posledice po podelu vlasti i poverenje javnosti u institucije Bangladeša.
Pomozite nam da budemo bolji.
