EU razmatra finansiranje alternativnih energetskih koridora na Bliskom istoku kako bi smanjila zavisnost od Hormuškog moreuza nakon poremećaja izazvanih ratom u Iranu. Ursula von der Leyen najavila je spremnost za partnerstvo sa zalivskim državama i pomoć pri popravljanju oštećene infrastrukture. Cene nafte porasle su (Brent 100,33 USD/barel, američka 96,66 USD/barel), što je povećalo energetski račun EU za oko 25 milijardi evra u poslednjih 43 dana. Predstojeći samit EU–GCC biće prilika za dalje pregovore o mogućim koridorima i projektima.
EU Nudi Pomoć Za Energetske Koridore Na Bliskom Istoku Kako Bi Zaobišla Hormuški Moreuz

NIKOSIJA, Kipar (AP) — Bolna nestašica goriva i skok cena energenata izazvani ratom u Iranu naveli su Evropsku uniju da ozbiljnije razmotri finansiranje alternativnih energetskih koridora na Bliskom istoku, kako bi se zaobišle rizične pomorske rute poput Hormuškog moreuza.
Predsednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da je EU spremna da sarađuje sa zemljama Persijskog zaliva na projektima koji bi omogućili sigurniji dotok nafte i gasa na svetsna tržišta — bez rizika da energetske rute budu „taoci” vojnih sukoba ili geopolitike.
„Događaji proteklog meseca naučili su nas teškoj lekciji. Naša bezbednost nije samo povezana, ona je suštinski isprepletena. Pretnja trgovačkom brodu u Hormuškom moreuzu predstavlja pretnju, na primer, jednoj fabrici u Belgiji,”rekao je von der Leyen na konferenciji za novinare na završetku neformalnog samita lidera EU u Nikoziji.
Izvršna vlast EU pozvala je na jačanje odbrambene saradnje i promovisala mogućnost proširenja pomorskih misija — uključujući i misiju u Crvenom moru — kao opciju i za Persijski zaliv. Ipak, u javnim izjavama najviše je naglašavana spremnost EU da pomogne u popravci i izgradnji energetske infrastrukture na Bliskom istoku.
Von der Leyen je navela da je EU spremna da se udruži sa zemljama Zaliva kako bi se diverzifikovala izvozna infrastruktura i smanjila zavisnost od uskog grla Hormuškog moreuza; ponudila je i tehničku i finansijsku pomoć pri reparacijama oštećenih objekata.
Oko petine svetske nafte i gasa obično prolazi kroz Hormuški moreuz, ali je zbog sukoba taj plovni put u velikoj meri onemogućen, što je dovelo do rasta cena. Rano u petak, Brent je iznosio 100,33 USD po barelu, dok je američka nafta bila 96,66 USD po barelu. Prema von der Leyen, energetski račun 27-članog bloka porastao je za oko 25 milijardi evra u poslednjih 43 dana.
Ni von der Leyen ni predsednik Evropskog saveta Antonio Costa nisu izneli precizne tehničke ili vremenske detalje planiranih projekata, ali je pomenut i India‑Middle‑East‑Europe Economic Corridor kao jedan od potencijalnih širokih pravaca saradnje.
Von der Leyen je podsetila da će predstojeći samit između EU i Saveta za saradnju zalivskih država (GCC) biti prilika za dalje razgovore o ovim inicijativama.
Rotirajuće predsedavanje EU trenutno ima Kipar, čija geografska blizina Libanu, Siriji, Izraelu i Turskoj daje posebnu težinu regionalnim temama. Predsednik Kipra Nikos Christodoulides istakao je nameru da EU zbliži odnose sa državama Bliskog istoka radi jačanja ekonomije i bezbednosti.
Na neformalnom samitu su prisustvovali i lideri iz regiona: sirijski predsednik Ahmad al-Sharaa, egipatski predsednik Abdel-Fattah El Sissi, libanski predsednik Joseph Aoun, jordanski prestolonaslednik Hussein i generalni sekretar GCC Jasem Mohamed AlBudaiwi. Al-Sharaa je poručio: „Znamo da Evropa treba Siriju koliko i Sirija treba Evropu”, dok je Aoun tražio evropsku podršku za obnovu Libana.
Costa je pohvalio Aouna zbog mera protiv vojne aktivnosti Hezbolaha koje je označio kao „egzistencijalnu pretnju” i obećao pomoć Libanu u procesu razoružavanja militante grupe. Istovremeno, grupe za ljudska prava kritikovale su EU zbog nedovoljnog pritiska na Izrael zbog njegovih vojnih operacija u regionu.
Vođeni stav lidera EU, uključujući i nemačkog kancelara Friedricha Merza, bio je da se sankcije Iranu neće ukidati dok Teheran ne ispuni niz uslova, među kojima su gašenje raketnog programa i prekid podrške paravojnim grupama u regionu.
Raniji napad na Kipar — kada je 2. marta Shahed dron ispaljen iz Libana oštetio hangar na britanskoj bazi — podstakao je članice EU da pošalju ratne brodove sa protivdron kapacitetima kako bi zaštitile ostrvo. Zbog toga je obnovljeno interesovanje za klauzulu EU o uzajamnoj pomoći, a kiparski predsednik je rekao da su lideri saglasni da se počne stvaranje formalnog mehanizma umesto dosadašnjih „ad hoc” rešenja.
Šta to znači za Evropu? Kratkoročno, zemlje EU će potencijalno ublažiti udar na energetske račune diversifikacijom ruta i popravkama infrastrukture, dok dugoročno traže strateške partnerstva sa zalivskim državama i drugim međunarodnim akterima kako bi smanjile ranjivost ključnih energetskih tokova.
———
McNeil je izveštavao iz Brisela. AP novinar Baraa Anwer doprineo je iz Rijada.
Pomozite nam da budemo bolji.
































