Kina je uvela dvogodišnji režim nultih carina za 53 afričke države, dok je jedina izuzeta Esvatini zbog veza sa Tajvanom. Sporazum obuhvata 20 najvećih afričkih ekonomija i dopunjuje ranije ukidanje carina za 33 zemlje. Kina navodi da će najviše profitirati poljoprivredni izvoznici, ali analitičari upozoravaju na dugoročan trgovinski disbalans i ograničen efekat na sirovinski izvoz.
Kina Ukinula Carine Za 53 Afričke Države: Dvogodišnji Režim Bez Carina, Esvatini Jedina Izuzeta

Kina je uvela dvogodišnji režim nultih carina za proizvode iz 53 afričke države, dok je jedina izuzeta Esvatini, zbog njenih zvaničnih diplomatskih veza sa Tajvanom. Mera stupa na snagu odmah i predstavlja najnoviji korak Pekinga u jačanju ekonomskih veza sa Afrikom.
Ko je obuhvaćen i šta se očekuje
Dogovor obuhvata 20 najvećih afričkih ekonomija, među kojima su Južna Afrika, Egipat, Nigerija, Alžir i Kenija, a dopunjava prethodno ukidanje carina za 33 siromašnije zemlje. Prema zvaničnim podacima, ukupno 53 od 54 afričke države sada imaju pravo na bezcarinski tretman izvoza u Kinu.
Prva pošiljka i najizraženiji benefiti
Zvanična kineska agencija Sinhua izvestila je da je prva pošiljka pod novim režimom bila 24 tone jabuka iz Južne Afrike koja je u ranim satima prošla carinu u Šenženu. Kinesko Ministarstvo trgovine ističe da će naročitu korist imati poljoprivredni proizvodi: kakao iz Obale Slonovače i Gane, kafa i avokado iz Kenije, kao i citrusi i vino iz Južne Afrike, koji su ranije bili opterećeni tarifama između 8% i 30%.
Ekonomija i kritike
Iako Kina promoviše sporazum kao način za „zajednički razvoj“, postoji širok trgovinski disbalans: trgovina Kina–Afrika dostigla je rekordnih 348 milijardi dolara u 2025. godini, pri čemu su kineski izvozi u Afriku porasli na oko 225 milijardi dolara, dok su uvozi iz Afrike iznosili oko 123 milijarde dolara. To je dovelo do povećanja trgovinskog deficita za afričke zemlje.
Analitički ugao: Thierry Pairault, stručnjak za odnose Kina–Afrika, napominje da će nova politika doneti koristi posebno poljoprivrednim izvozima, ali da većina sirovina (nafta, minerali) već ima pristup kineskom tržištu bez carina, pa su stvarni efekti ograničeni.
Međunaravni kontekst
Odluka Pekinga dolazi u trenutku kada su odnosi sa SAD-om napeti zbog američkih tarifa u okviru politike protekcionizma koju je vodila administracija tadašnjeg predsednika Donalda Trumpa. Nekoliko afričkih ekonomija već je najavilo da traži alternativna tržišta za robu koja je ranije bila usmerena ka SAD nakon uvođenja reciprocitetnih tarifa.
Zaključak
Režim nultih carina predstavlja značajnu priliku za afričke izvoznike, posebno u agro-sektoru, ali ne menja u potpunosti strukturni balans trgovine između Kine i Afrike. Ključni izazovi ostaju: kako pretvoriti veću pristupnost kineskom tržištu u održivi razvoj i diversifikaciju afričke privrede, te kako upravljati rastućim dugovima prema Pekingu.
Pomozite nam da budemo bolji.




























