Privremena zabrana prodaje alkohola u većem delu Damaska izazvala je proteste i zabrinutost da predsednik Ahmed al‑Sharaa zagovara konzervativniji, islamistički pristup. Nakon reakcija vlasti su ublažile mere za turističke objekte, ali analitičari upozoravaju da potezi u glavnom gradu mogu ukazivati na širi ideološki pomak. Stručnjaci pozivaju na pažljivo praćenje uticaja na prava građana, turistički sektor i proces obnove.
Privremena zabrana alkohola u Damasku podigla sumnje da al‑Sharaa gura islamističku agendu

Privremena zabrana prodaje alkohola u većini delova Damaska izazvala je talas zabrinutosti među građanima i analitičarima koji strahuju da vlasti pod predsednikom Ahmedom al‑Sharaaom pomeraju zemlju prema konzervativnijem, islamističkom pristupu upravljanju.
Potez i reakcije
Lokalne vlasti su najpre zabranile restoranima i barovima prodaju alkohola u većini gradske zone, uz izuzetak lokala u većinski hrišćanskim kvartovima, gde je prvobitno najavljeno da bi prodaja bila dozvoljena samo za poneti. Odluka je izazvala manje protesta, a na ulicama su se pojavile i snage bezbednosti da održe red.
"Ono što vidite jeste pritisak jednog dela sirijskog društva, klerika i tvrđih islamista koji imaju viziju — islamističku viziju kako sirijsko društvo treba da izgleda," rekao je Robert Ford, bivši američki ambasador u Siriji.
Hind Kabawat, ministarka za socijalna pitanja, hrišćanka i jedina žena u kabinetu predsednika al‑Sharaa, javno je kritikovala ideju da alkohol može ostati samo u hrišćanskim naseljima: "Naši kvartovi nisu mesta za alkohol, već srce Damaska. Snaga naše nacije jeste u njenoj raznolikosti."
Posle javnog pritiska, gradske vlasti u Damasku su se delimično povukle i dozvolile prodaju alkohola u objektima važnim za turizam — prvenstveno hotelima i određenim restoranima.
Širi kontekst i zabrinutosti
Za mnoge stanovnike Damaska ovo je značajan pomak: alkohol je decenijama bio dostupan u barovima i restoranima, i ta svakodnevnica se sada menja ubrzo nakon svrgavanja režima Bashara al‑Assada 2024. Analitičari, među kojima su Mara Karlin sa Johns Hopkins SAIS i Robert Ford, upozoravaju da ovakve mere u glavnom gradu, gde al‑Sharaa ima snažan uticaj, mogu biti pokazatelj šireg ideološkog pomaka.
Karlin navodi da u vladi ima bivših džihadista koji su, prema njenim rečima, do sada uglavnom postupali pragmatično, ali da treba pomno pratiti indikatore kao što su ograničenja prava žena i lokalne zabrane koje dopuštaju uvođenje strožijih društvenih normi.
Al‑Sharaa, nekadašnji vođa pobunjeničke grupe Hay'at Tahrir al‑Sham (HTS), od dolaska na vlast vodi diplomatsku ofanzivu i pokušava da reintegriše Siriju u međunarodnu zajednicu; izveštaji navode da ga je američki predsednik Donald Trump primao 2025. godine.
Posledice za turizam i obnovu
Stručnjaci upozoravaju da restriktivne mere mogu narušiti krhku postkonfliktnu obnovu i turizam. Svetska banka procenjuje troškove rekonstrukcije Sirije na oko 216 milijardi dolara, dok je ministarstvo turizma procenilo potrebu za najmanje 100 miliona dolara u narednih sedam godina za obnovu turističkog sektora.
Pored pitanja alkohola, u februaru su lokalne vlasti u lučkom gradu Latakiji uvele zabranu nošenja šminke na radnom mestu za žene, a u jednom gradu van Damaska zabranjeno je da muškarci rade u radnjama sa ženskom odećom — primeri koji dodatno pojačavaju zabrinutost zbog društvenih nametanja koja dolaze na lokalnom nivou.
Zaključak
Iako su neke od lokalnih odredbi vraćene ili ublažene pod pritiskom javnosti, stručnjaci ističu da će građani Sirije i međunarodna zajednica morati da prate dalji razvoj događaja kako bi procenili koliko vlast predsednika al‑Sharaa namerava da institucionalizuje konzervativne norme. U konačnici, kako je naglašeno, pitanje uloge vere i društvenih pravila u post‑Assadovskoj Siriji ostaje pretežno unutrašnje pitanje za Sirijce.
U izradi teksta doprineo je Associated Press.
Pomozite nam da budemo bolji.

























