Članice Femen i Pussy Riot protestovale su golih grudi i roze dimnim bombama ispred ruskog paviljona na Venecijanskom bienalu, nezadovoljne povratkom Rusije prvi put od 2022. godine. Ruska prisutnost izazvala je ostavke žirija, bojkot i pretnju EU da suspenduje grant od dva miliona evra. Ruski paviljon neće biti otvoren za javnost — nastupi će biti snimljeni i kasnije projicirani, a dodela nagrada pomerena je na 22. novembar zbog geopolitike.
Protesti I Kontroverze Na Venecijanskom Bienalu: Povratak Rusije Izazvao Ostavke I Pretnje EU

Golobreste aktivistkinje iz ukrajinskog pokreta Femen i ruska protest-pank grupa Pussy Riot organizovale su žestok protest ispred ruskog paviljona na otvaranju press pregleda Venecijanskog bienala, ogorčene zbog povratka Rusije na ovu prestižnu manifestaciju prvi put od početka rata u Ukrajini 2022.
Protesti i simbolične akcije
Učesnice su nosile roze balaklave, otkrivale grudi i palile roze dimne bombe, privlačeći pažnju javnosti i medija. „Došli smo da podsetimo da je jedina ruska kultura, jedina ruska umetnost danas krv“, izjavila je Inna Shevchenko iz Femen.
„Ovaj paviljon stoji na ukrajinskim masovnim grobnicama,“ dodala je, napominjući da je to prvi zajednički protest Femen i Pussy Riot.
Reakcije organizatora i vlasti
Venecijanski bienale našao se u centru međunarodne političke rasprave: žiri je podneo ostavke nakon što je najavio da neće dodeljivati nagrade zemljama čelnicima protiv kojih postoje poternice Međunarodnog krivičnog suda (ICC) — što se odnosi na Rusiju i Izrael. Italijanska vlada i Evropska unija izrazile su oštro nezadovoljstvo zbog uključivanja Rusije, a EU je zapretila da će suspendovati grant od dva miliona evra.
Predsednik Bienala Pietrangelo Buttafuoco obrazložio je odluku principom inkluzije: „Ako bi Bienale počelo da bira ne dela već pripadnosti, ne vizije već pasoše, prestalo bi da bude mesto gde se svet okuplja.“
Praktične posledice za postavku
Zbog diplomatskih pritisaka i zabrinutosti oko sankcija, ruski paviljon neće biti otvoren za javnost tokom trajanja Bienala (9. maj–22. novembar). Umesto javnih nastupa, muzički program iz postavke „the tree is rooted in the sky" biće snimljen tokom press pregleda i kasnije projiciran na velikim otvorenim ekranima.
Međunarodni i politički kontekst
Evropska komisija je zatražila pojašnjenja od italijanske vlade zbog mogućeg kršenja sankcija, dok je ruski ambasador u Italiji kritikovao „opsesiju EU“ ciljanja ruske kulture sankcijama. Italijanski ministar kulture Alessandro Giuli izrazio je protivljenje učešću Rusije i najavio da neće prisustvovati događaju u Veneciji.
U Veneciji su prisutne i druge zemlje koje učestvuju u međunarodnim sukobima, a ispred izraelskog paviljona okupilo se oko sto pro-palestinskih demonstranata držeći transparente sa porukom „No Artwashing Genocide“.
Odlaganje dodele nagrada
Zbog ostavke žirija i „izuzetne prirode aktuelne međunarodne geopolitičke situacije“, organizatori su pomerili ceremoniju dodele nagrada sa 9. maja na 22. novembar — poslednji dan izložbe. Bienale je saopštio da će dodeliti dve nagrade za koje posetioci mogu glasati, pri čemu jedna može pripasti bilo kom nacionalnom učesniku, uključujući Rusiju, u skladu sa principom jednakog tretmana.
Šta dalje očekivati
Događaji u Veneciji ukazuju na dublje pitanje: može li međunarodna kulturna manifestacija ostati neutralna u vreme otvorenih konflikata i kada kultura postaje predmet geopolitičkih sankcija? Bienale će tokom narednih meseci biti test javne i političke percepcije kulturne autonomije naspram međunarodnih pritisaka.
Pomozite nam da budemo bolji.




























