STORIE stiže na ISS 12. maja u okviru SpaceX misije CRS‑34 kao partnerstvo NASA‑e i US Space Force. Misija će mapirati prstenasti tok naelektrisanih čestica i tražiti prisustvo kiseonika kako bi utvrdila da li čestice potiču iz Zemljine atmosfere ili sa Sunca. STORIE će pratiti energetski neutralne atome (ENA), posmatrati promene tokom solarnih oluja i pružiti podatke koji unapređuju prognoze svemirskog vremena i zaštitu satelita.
NASA i US Space Force Šalju STORIE Na ISS: Hoće Li „Prstenasti Tok" Poticati Iz Zemlje Ili Sa Sunca?

Nova misija STORIE (Storm Time O+ Ring current Imaging Evolution) ima za cilj da mapira misteriozni prstenasti tok naelektrisanih čestica oko Zemlje i da odgovori na ključno pitanje: potiču li one iz Sunčevog vetra ili iz Zemljine atmosfere.
Šta je STORIE i kada poleće?
Instrument STORIE poletiće ka Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) u teretu Houston 11 (STP‑H11) na SpaceX-ovoj misiji CRS‑34, planirano 12. maja. Misiju sprovode NASA i US Space Force u okviru Programa za svemirska testiranja (Space Test Program) Ministarstva odbrane SAD.
Zašto je ovo važno?
Prstenasti tok formira „krofnu“ od naelektrisanih čestica koje su zarobljene Zemljinim magnetnim poljem. Te čestice utiču na svemirsko vreme i mogu da dovedu do oštećenja satelita, povećanja otpora u gornjoj atmosferi (što ubrzava pad satelita) i ometanja energetskih mreža i dalekovoda.
Kako STORIE radi?
STORIE neće meriti samo naelektrisane čestice, već će pratiti i energetski neutralne atome (ENA) — čestice koje nastaju kada pozitivno naelektrisani jon ukrade elektron i postane neutralan. Takvi neutralni atomi više ne osećaju Zemljino magnetsko polje i mogu da napuste prstenastu strukturu; njihova brzina i pravac govore puno o procesima unutar toka.
Poseban fokus: kiseonik
Ključno pitanje je poreklo kiseonika u prstenu. Ako STORIE detektuje znatnu količinu atoma kiseonika, to bi snažno ukazivalo na Zemljino poreklo čestica — jer je kiseonik u tim energijama retko prisutan u solarnoj materiji.
Ciljevi misije
- Detektovati i mapirati distribuciju ENA (posebno kiseonika) u prstenastom toku.
- Pratiti promene oblika, veličine i jačine toka tokom solarnih oluja.
- Proceniti uticaj toka na satelite, povećanu atmosferu i mogući uticaj na infrastrukturu na Zemlji.
- Pružiti podatke koji će unaprediti prognoze svemirskog vremena i mere zaštite satelita.
Kako se razlikuje od prethodnih misija?
Ranije misije poput NASA‑inih sondi IMAGE i TWINS posmatrale su prstenasti tok odozgo, ali su imale ograničenja u posmatranju dela blizu centra prstena i na ekvatorijalnim geografskim pozicijama. Zvučne rakete su mogle da ispitaju samo mali deo toka na kratko. STORIE, montiran na spoljnjem trupu ISS‑a, kružiće oko Zemlje otprilike na svakih 90 minuta i posmatraće prsten iz više uglova, što omogućava detaljniju i kontinuiraniju sliku.
Praktične implikacije
Bolje razumevanje prstenastog toka pomoći će u zaštiti satelita i svemirskih misija, unaprediti prognoze svemirskog vremena i smanjiti rizik za kritičnu infrastrukturu na Zemlji — od energetskih mreža do komunikacionih sistema.
Alex Glocer, glavni istraživač STORIE iz NASA‑inog Goddard Space Flight Centera: "Kada vidimo kiseonik u prstenu, to znači da deo materijala potiče iz Zemljine atmosfere — to je ključ za razumevanje porekla i evolucije prstenastog toka."
STORIE predstavlja važan korak ka sveobuhvatnijem praćenju svemirskog vremena u eri pojačanih solarnih aktivnosti i rastuće zavisnosti od satelitskih sistema.
Pomozite nam da budemo bolji.
























