Mangrove uklanjaju velike količine reaktivnog azota iz priobalnih voda — procenjeno ~960.000 tona godišnje, što tržišno vredi oko 8,7 milijardi USD godišnje. Studija kombinuje podatke iz 51 rada i terenska merenja i procenjuje i potencijalnu maksimalnu stopu od preko 5,5 miliona tona godišnje. Mikroorganizmi u sedimentima (denitrifikacija i anammox) pretvaraju azot u gasove, a klimatske promene i gubitak staništa prete ovoj usluzi.
Mangrove Čiste Azot Vredan 8,7 Milijardi USD Godišnje — Nova Studija Otkriva Koliki Je Njihov Doprinos

Mangrove šume širom sveta pružaju često zanemarenu, ali veoma vrednu ekosistemsku uslugu: uklanjanje reaktivnog azota iz priobalnih voda. Nova analiza pokazuje da bi ta usluga, kad bi se tržišno vrednovala, bila vredna oko 8,7 milijardi USD godišnje pri trenutnim stopama.
Šta su mangrove i kako uklanjaju azot?
Mangrove su biljke otporne na so koje rastu između visokog i niskog plimskog pojasa u tropskim i suptropskim zonama. Njihovi gusti, isprepletani koreni zadržavaju sedimente u kojima žive mikroorganizmi sposobni da pretvaraju rastvorni azot iz vode u gasove koji izlaze u atmosferu.
Glavni mikrobiološki procesi
Denitrifikacija pretvara nitrate u azot (N2) i u manjoj meri u oksid azota (N2O), dok anammox (anaerobna oksidacija amonijuma) spaja nitrit i amonijum direktno u N2. Anammox ne oslobađa značajne količine stakleničkih gasova, dok denitrifikacija može proizvesti N2O, snažan staklenički gas.
Ključni nalazi studije
Istraživači Benoit Thibodeau i Ziyan Wang (The Chinese University of Hong Kong) i saradnici analizirali su podatke iz 51 prethodnog rada i sopstvena merenja. Glavni rezultati su:
- Trenutna procena uklanjanja azota: oko 960.000 tona godišnje (~870.000 metričkih tona).
- Potencijalni maksimum pod optimalnim uslovima: preko 5,5 miliona tona godišnje (~5 miliona metričkih tona).
- Korisćena globalna površina mangrova u proceni: 52.459 kvadratnih milja (135.869 km²).
Ekonomija čišćenja azota
Autori su uporedili uklanjanje azota sa postojećim tržišnim praksama za plaćanje uklanjanja zagađenja u nekim zemljama i došli do približne vrednosti od nešto preko 10.000 USD po metričkoj toni azota. Po toj proceni, trenutna usluga mangrova vredi ~8,7 milijardi USD godišnje, a u scenariju maksimalnog uklanjanja vrednost bi porasla na oko 57 milijardi USD godišnje.
Kako se ovo poredi sa skladištenjem ugljenika?
Istraživači navode da je ekonomska vrednost uklanjanja azota otprilike 12 puta veća od vrednosti sekvestracije ugljenika u mangrovima. Takođe upozoravaju da je skladištenje ugljenika u sedimentima osetljivo na poremećaje (npr. eroziju ili krčenje), dok azot obično biva konvertovan u N2 i trajno izbačen u atmosferu.
Pretnje i neizvesnosti
Glavne pretnje mangrovima su porast nivoa mora i krčenje zemljišta za infrastrukturu. Pored toga, promena klime može da promeni mikrobiološke procese u sedimentima: rast temperature može povećati udeo denitrifikacije u odnosu na anammox, što može dovesti do većih emisija N2O.
Studija je objavljena 29. aprila u časopisu Earth's Future. Autori naglašavaju da su mangrove, pored već poznatih koristi kao skladišta ugljenika i zaštite obale, kritično važne i zbog svoje uloge u kontroli azotnog zagađenja.
Zaključak
Mangrove su efikasan prirodni filter za azot i imaju značajnu ekonomsku vrednost koju treba uzeti u obzir pri planiranju zaštite priobalnih ekosistema. Očuvanje i obnova mangrovih staništa može doprineti smanjenju eutrofikacije, zaštiti biodiverziteta i smanjenju troškova za čišćenje vodenih sistema.
Pomozite nam da budemo bolji.


























