Nemačka vlada kancelara Friedricha Merza odlučila je da ukine sporni Zakon o grejanju iz 2023. i zameni ga Zakonom o modernizaciji zgrada koji ukida obavezni udeo obnovljivih izvora u novim sistemima grejanja. Novi zakon omogućava domaćinstvima da zadrže postojeće kotlove, dok uvodi obavezu postepenog mešanja klimatski neutralnih goriva od 10% (2029) do 60% (2040). Vladin potez dočekan je sasvim suprotno — industrija ga pozdravlja kao podsticaj investicijama, a Zeleni ga kritikuju kao odustajanje od klimatskih ciljeva.
Nemačka ukida 'zakon o grejanju' — Merzova vlada uvodi Zakon o modernizaciji zgrada

BERLIN, 13. maj — Kabinet nemačkog kancelara Friedricha Merza u sredu je dogovorio ukidanje kontroverznog Zakona o grejanju iz 2023. godine i njegovu zamenu novim Zakonom o modernizaciji zgrada. Dosadašnji propis, koji je predviđao da novi sistemi grejanja moraju koristiti najmanje 65% obnovljive energije, kritikovan je kao prepreka investicijama i finansijski teret za domaćinstva.
Šta se menja?
Prema predloženom tekstu novog zakona, obavezni procenat obnovljivih izvora u novim sistemima grejanja ukida se, što dozvoljava vlasnicima da zadrže postojeće gasne i naftne kotlove ukoliko se ne odluče za zamenu. Umesto toga, novi zakon uvodi obavezu postepenog mešanja klimatski neutralnih goriva u nove gasne i naftne sisteme: od 2029. počinje sa 10%, a cilj je da udio poraste do 60% do 2040. godine.
Zvanični stavovi
„Time stvaramo sigurnost za investicije, sigurnost planiranja, omogućavamo tehnološku otvorenost i fleksibilnost pri izboru sistema grejanja“, izjavila je ministarka ekonomije Katherina Reiche.
Industrijska federacija BDI pozdravila je izmene kao podsticaj za obnavljanje zgradnog fonda i povratak investicija. S druge strane, poslanica Zelenih Katherina Droege oštro je kritikovala potez kao "potpuno odustajanje od klimatskih ciljeva Nemačke".
Kontekst i dalji koraci
Vlada ističe da novi zakon ostaje u skladu sa ciljem Nemačke da postigne klimatsku neutralnost do 2045. i da implementira EU Direktivu o zgradama, koja zahteva da sve nove zgrade budu bezemisione od 2030. godine. Predlog zakona trebalo bi da bude usvojen pre početka letnjeg zasedanja parlamenta.
Moguće posledice
- Za domaćinstva: Manja pritiska na neposrednu zamenu kotlova, ali i dugoročna adaptacija kroz potpuno ili delimično uvođenje neutralnih goriva.
- Za industriju i građevinu: Očekuje se porast investicija u adaptacije i obnovu zgrada, uz prilagođavanje tehnologija za mešanje klimatski neutralnih goriva.
- Za klimatske ciljeve: Kritičari smatraju da ukidanje obaveznih obnovljivih elemenata usporava tranziciju i može otežati ispunjavanje ambicioznih ciljeva.
Odluka predstavlja kompromis između politike pro-investicionog okvira i pritisaka za bržu zelenu tranziciju. Debata o efikasnosti i pravičnosti mera za prilagođavanje grejanja verovatno će se nastaviti u nemačkom parlamentu i javnosti.
Pomozite nam da budemo bolji.




























