Analiza molara iz Chagyrskaya pećine u Sibiru sugeriše da su Neandertalci pre oko 59.000 godina mogli namerno uklanjati karijes koristeći oštar, tanak kamen alat. Mikrotomografija i eksperimenti reprodukovali mikroskopske ogrebotine i oblik udubljenja, što ukazuje na ručno bušenje karijesne lezije. Nalaz, objavljen u PLOS One, mogao bi predstavljati najraniji poznati slučaj uspešne stomatološke intervencije i pokazuje sposobnost Neandertalaca da prepoznaju izvor bola i ciljano ga leče.
Otkriće u Sibiru: Neandertalci Su Možda Bušili Zub Pre 59.000 Godina

Jedan skoro 59.000 godina stari molar iz Chagyrskaya pećine u Sibiru mogao bi predstavljati najraniji poznati primer uspešnog stomatološkog zahvata u istoriji — moguće uklanjanje kariozne lezije pomoću oštrog kamenom alatkom.
Šta su istraživači pronašli
Istraživači iz Peter the Great Museum of Anthropology and Ethnography objavili su u časopisu PLOS One da mikrotomografski snimci i detaljna analiza pokazuju udubljenje u sredini molara koje nije moglo nastati samo prirodnim propadanjem. Bočne površine udubljenja imaju mikroskopске ogrebotine i brazde koje odgovaraju tragovima nastalim upotrebom tankog, oštrog kamenog šiljka.
Oštećenje na neandertalskom zubu iz Chagyrskaya pećine ukazuje ne samo na namerno uklanjanje pulpe već i na antemortem habanje — što znači da je osoba nastavila da koristi taj zub dok je bila živa.
Eksperimenti i interpretacija
Tim je uporedio nalaz sa eksperimentima na tri ljudska zuba (dva holocenska i jedan moderni) koje su obrađivali kameno-šiljatim alatima sličnim onima koje su koristili neandertalci. Eksperimentalno ručno bušenje reprodukovalo mikroskopske ogrebotine i oblik udubljenja na originalnom nalazu. Na bočnoj strani zuba uočene su i brazde slične tragovima od čačkalica, što se uklapa sa prethodnim arheološkim dokazima da su neandertalci koristili kamene čačkalice.
Šta ovo znači za razumevanje neandertalaca
Istraživači smatraju da je procedura verovatno bila bolna, što ukazuje da su neandertalci imali i kognitivnu sposobnost da povežu izvor bola sa lečenjem i manuelnu spretnost da ga izvedu. U kombinaciji sa ranijim dokazima o upotrebi lekovitih biljaka, moguće je da su koristili prirodne analgetike tokom zahvata.
Ovaj nalaz, ako se potvrdi kao nameran i uspešan stomatološki zahvat, predstavlja jedan od najranijih poznatih dokaza za ciljano lečenje bola i brigu o članovima grupe kod neandertalaca.
Važno za napomenuti
Iako je interpretacija jaka i podržana eksperimentalnim podacima, naučni konsenzus zahteva dodatna nalazišta i repliciranje studija kako bi se potpuno isključile alternativne hipoteze (npr. specifični oblici prirodne erozije). Autori sami ističu da su zaključci zasnovani na kombinaciji morfoloških podataka i eksperimenata.
Pomozite nam da budemo bolji.




























