Međunarodni tim identifikovao je 1.785 mikroproteina — nazvanih peptideini — koji nastaju iz nekodirajućih regiona genoma. Analiza je obuhvatila 3,7 milijardi podataka iz 95.520 eksperimenata i oko 20.000 sati računarskog procesiranja. Jedan peptidein iz gena OLMALINC povezan je sa rastom ćelija raka: njegovo isključivanje usporava njihov rast. Otkriće proširuje poznati proteom i može imati implikacije za buduće terapije.
Otkriveno 1.785 "mračnih" mikroproteina koji preispituju funkciju genoma

Međunarodni tim naučnika otkrio je 1.785 dosad previdenih mikroproteina koji nastaju iz delova DNK ranije smatranih nekodirajućim. Ovo otkriće otvara novo poglavlje u razumevanju genoma i može imati implikacije za dijagnostiku i terapije, uključujući istraživanja raka.
Šta su otkrili istraživači?
Istraživači su počeli sa listom od 7.264 nekonvencionalna otvorena čitalačka okvira (ncORFs) — regiona DNK za koje je ranije postojala sumnja da bi mogli da kodiraju molekule slične proteinima. Kroz analizu od 3,7 milijardi podataka prikupljenih u 95.520 nezavisnih eksperimenata (proces koji je zahtevao oko 20.000 sati računarskog vremena), tim je potvrdio postojanje 1.785 mikroproteina.
Peptideini — nova klasa molekula
Većina otkrivenih molekula je znatno manja i drugačije strukture od klasičnih proteina, pa su istraživači predložili novi naziv: peptideini — termin koji naglašava njihovu sličnost s peptidima, ali i mogućnost funkcionalnosti slične proteinima.
„Korišćenjem novih tehnika dali smo ime nečemu što smo otkrili, prepoznali potencijal za dalja istraživanja, formalno definisali tu grupu i omogućili pristup drugima,“ kaže Sebastiaan van Heesch iz Princess Máxima Centra.
Genetičar Norbert Hübner iz Max Delbrück Centra ocenjuje:
„Ulazimo u posebno uzbudljivu fazu biologije.“
Funkcionalni dokaz i potencijal za terapije
Tim je već identifikovao najmanje jedan peptidein sa jasnom funkcijom: molekul proizveden iz gena OLMALINC (ranije smatran nekodirajućim) povezan je sa preživljavanjem kod raka. U laboratorijskim testovima, deaktivacija tog peptideina usporavala je rast ćelija raka, što ukazuje da ovi molekuli mogu imati biološku ulogu i potencijalnu primenu u terapijama.
„Tek počinjemo da vidimo šta mračni proteom može da ponudi. Kao da gledamo trejler: ocrtava se revolucionaran pogled na ljudsku biologiju,“ kaže John Prensner sa Univerziteta Michigan.
Autori ističu da su potrebna dalja istraživanja da bi se razjasnile funkcije većine peptideina i procenio njihov potencijal u kliničkim primenama.
Širi značaj
Ovo otkriće sugeriše da je genom „aktivniji“ i funkcionalniji nego što se ranije smatralo: delovi koji su dugo bili etiketirani kao „junk“ mogu da proizvode molekule sa stvarnim funkcijama. Ako se uloge peptideina potvrde, to bi moglo promeniti pristup proučavanju ljudskih bolesti i otvoriti nove puteve za terapijska istraživanja.
Rad je objavljen u časopisu Nature.
Pomozite nam da budemo bolji.




























