Mundijal 2026. počinje 11. juna u Meksiko Sitiju, ali serija nasilnih incidenata i učestali protesti stvaraju ozbiljne bezbednosne i političke izazove. Vlada je najavila raspoređivanje 100.000 pripadnika bezbednosnih snaga, dok organizacije za ljudska prava pozivaju FIFA-u i vlasti da pojačaju zaštitu navijača, novinara i lokalnih zajednica. Protesti majki nestalih i pretnje nacionalnim štrajkom nastavnika dodatno komplikuju situaciju pred otvaranje turnira.
Mundijal 2026: Da Li Nasilje I Protesti Ugrožavaju Status Meksika Kao Suorganizatora?

Mundijal 2026. otvara se u Meksiko Sitiju 11. juna na stadionu Estadio Azteca, ali rastuće zabrinutosti zbog nasilja i masovnih protesta bacaju senku na otvaranje turnira. Navijači, organizacije za ljudska prava i strani posetioci prate seriju incidenata koji su se dogodili u gradovima domaćinima širom Meksika u poslednjim mesecima.
Ključni incidenti i odgovor vlasti
U saveznoj državi Puebla dogodila se masovna pucnjava u kojoj je prema zvaničnim izveštajima poginulo 10 ljudi. U blizini Meksiko Sitija, u Tehuitzingu, naoružani napadači su napali stambenu kuću i ranili više osoba — žrtve su šest muškaraca, tri žene i maloletnik. Državno tužilaštvo je otvorilo istragu.
Manje od mesec dana ranije, napad na popularni arheološki lokalitet Teotihuacan rezultirao je smrću jednog kanadskog turista i povredama oko 13 osoba. Ti događaji su podstakli dodatne zabrinutosti među stranim posetiocima.
Bezbednosne mere i politička reakcija
Vlada Meksika je najavila raspoređivanje 100.000 pripadnika bezbednosnih snaga — kombinacija Nacionalne garde, policije i privatnih obezbeđivačkih firmi — kako bi osigurala bezbednost tokom turnira. FIFA predsednik Gianni Infantino izjavio je da je "veoma uverен" u sposobnost Meksika da bude domaćin, ali zabrinutost ostaje među organizacijama i javnošću.
Nasilje je takođe eskaliralo nakon smrti Nemesia "El Mencho" Oseguere, događaja koji su, prema različitim izveštajima, pratili sukobi i prijetnje bezbednosti u regionima pogođenim aktivnostima kartela.
Prizor protesta i zahtevi za pravdom
Human Rights Watch i Amnesty International javno su upozorili da FIFA i domaćini nisu dovoljno adresirali direktne rizike za novinare, navijače, radnike i lokalne zajednice. Aktivisti i organizacije za ljudska prava koriste vidljivost turnira kako bi ukazale na dugogodišnje probleme — posebno slučajeve nestanih osoba.
Roditelji i majke nestalih organizovali su proteste i javne akcije, uključujući simbolične fudbalske utakmice ispred državnih zgrada. Prema zvaničnim podacima, u Meksiku je registrovano 133.960 nestalih osoba, što proteste čini jednom od centralnih društvenih tema pred turnir.
Potencijalni poremećaji otvaranja
Sindikati prosvetnih radnika, predvođeni Nacionalnom koordinacijom radnika u obrazovanju (CNTE), zatražili su veća primanja i povlačenje reformi. CNTE je odbacila ponuđeno povećanje plata od 9% i zahteva udvostručenje plata, preteći nacionalnim štrajkom koji bi mogao ometati otvaranje turnira ako se zahtevi ne ispune.
"Ako zahtevi ne budu ispunjeni pre meča otvaranja 11. juna, lopta neće krenuti," upozorio je Pedro Hernandez Morales iz CNTE Sekcije 9.
Šta sledi?
Organizatori i meksičke vlasti pokušavaju da umire zabrinutost kroz pojačane bezbednosne mere i diplomatske kontakte — među njima je najavljena i poseta sekretara američkog Ministarstva za domovinsku bezbednost. Ipak, aktivisti i nezavisne organizacije ističu da dugoročna stabilnost zahteva rešenja koja prevazilaze privremeno pojačanje prisustva snaga reda.
Ukratko: dok formalni planovi za održavanje Mundijala ostaju na snazi, brojni sigurnosni i socijalni izazovi i dalje prete da utiču na atmosferu i tok samog takmičenja.
Pomozite nam da budemo bolji.


































