Munjevita epidemija ebole u DR Kongu nadmašuje odgovor sveta — hiljade kontakata nepraćene

U izbijanju ebole u Demokratskoj Republici Kongo svaki sat je važan, ali međunarodni i lokalni odgovor kasne i ne uspevaju da obuhvate hiljade ljudi koji su mogli biti izloženi virusu.

Ključne činjenice

Outbreak je izazvan sojem Bundibugyo, za koji trenutno ne postoji vakcina ni specifičan terapijski protokol. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (WHO), registrovano je oko 900 slučajeva i sumnjivih 220 smrtnih ishoda, a virus se proširio i u Ugandu, gde je potvrđeno sedam slučajeva.

FILE PHOTO: Red Cross workers wearing personal protective equipment (PPE) lower the coffin of Dr Tibenderana Katho Blaise who worked at the Centre Medical Evangelique (CME) in Hoho commune and died of Ebola virus, as aid agencies intensify efforts to contain a new Ebola outbreak caused by the Bundibugyo virus, at the Nyamurongo cemetery in Bunia town, Ituri province, Democratic Republic of Congo, May 26, 2026. REUTERS/Gradel Muyisa Mumbere/File Photo

Zašto je odgovor nedovoljan

Dokumenti i razgovori sa zdravstvenim stručnjacima pokazuju da je odgovor izostao na više nivoa: lokalno zbog nedostatka opreme, testova specifičnih za soj Bundibugyo, goriva i osoblja; i globalno zbog smanjenja finansijske i tehničke pomoći, uključujući posledice povlačenja SAD iz WHO i smanjenja međunarodnog finansiranja.

Prema zapisima sa koordinacionog sastanka, samo je oko 7% od 1.261 identifikovanog kontakta pronađeno i praćeno, dok je WHO procenio da je ukupan broj kontakata porastao na preko 2.000. To znači da veliki broj ljudi ostaje van nadzora i potencijalno može dalje širiti infekciju.

FILE PHOTO: Red Cross outreach workers talk to a woman in a residential area, to raise awareness about Ebola, as aid agencies intensify efforts to contain an Ebola outbreak caused by the Bundibugyo virus in Bunia, Democratic Republic of Congo, May 25, 2026. REUTERS/Stringer/File Photo

Teret na terenu

U istočnom Kongu, posebno u pokrajini Ituri, timove ometaju napadi na zdravstvene ustanove, paljenje izolacionih šatora i snažno nepoverenje zajednica koje su traumatizovane ranijim epidemijama. Zbog toga neki oboleli ili sumnjivi slučajevi nestaju iz sistema prijavljivanja, a porodice često ne dozvoljavaju kontrolu i bezbedno rukovanje posmrtnim ostacima.

Stručnjaci upozoravaju da je neophodno vratiti se osnovama: brzo pronalaženje i praćenje kontakata 21 dan, izolacija simptomatskih slučajeva, sigurnije postupanje sa telima i pojačana komunikacija sa lokalnim zajednicama kako bi se povratio poverenje.

FILE PHOTO: A Red Cross worker wearing personal protective equipment (PPE) attends the burial of Dr Tibenderana Katho Blaise who worked at the Centre Medical Evangelique (CME) in Hoho commune and died of Ebola virus, as aid agencies intensify efforts to contain a new Ebola outbreak caused by the Bundibugyo virus, at the Nyamurongo cemetery in Bunia town, Ituri province, Democratic Republic of Congo, May 26, 2026. REUTERS/Gradel Muyisa Mumbere/File Photo

Međunarodni odaziv i apeli

Humanitarne organizacije poput Lekara bez granica (MSF) pozivaju na hitno slanje dodatnog osoblja i resursa, dok lokalni koordinatori ukazuju na ozbiljan manjak kapaciteta — od laboratorijskih testova specifičnih za Bundibugyo do logističke podrške poput goriva. Jedan od zaključaka konferencije bio je da bez potpuno opremljenog odgovora epidemija dobija zamah svaki dan.

"Bez vakcine ni terapije, svakodnevno odlaganje adekvatnog odgovora daje epidemiji prednost."

Situacija ostaje dinamična. Hitne mere moraju da obuhvate povećano finansiranje, koordinisanu logistiku, angažovanje dodatnih timova za traženje i praćenje kontakata i intenzivnu komunikaciju sa pogođenim zajednicama kako bi se sprečilo daljnje širenje.

Izveštavali su: Jennifer Rigby (London), Aaron Ross (Nairobi), Emma Farge i Olivia Le Poidevin (Geneva), Clément Bonnerot (Dakar) i Silvia Aloisi (Nairobi). Tekst je redigovan za srpsko tržište.