Studija u Nature Sustainability upozorava da New Orleans i jug Luizijane prete da postanu gotovo okruženi morem: do 2070. može biti izgubljeno 75% močvara, a obala se povući do 62 milje. Autori pozivaju na planiranu, višegeneracijsku relokaciju stanovništva i infrastrukture, dok lokalni lideri ističu političke, kulturne i infrastrukturne prepreke.
Zastrašujuća studija: Treba li New Orleans preseliti ceo grad pre nego što ga proguta Meksički zaliv?
This elevation map of New Orleans shows that much of the city is sitting below sea level, leaving it exposed to flooding.(U.S. Geological Survey / WikiCommons)
Studija objavljena u časopisu Nature Sustainability podigla je pitanje koje deluje apokaliptično, ali zasniva se na istorijskim podacima i modelima: šta učiniti ako New Orleans i velike delove južne Luizijane zaista preplavi rast nivoa mora?
Šta studija pokazuje
Interdisciplinarni tim sa Tulane, Yale, Florida State i Coastal Carolina University zaključio je da bi južna Luizijana mogla izgubiti oko 75% preostalih močvara do 2070. Autori predviđaju porast nivoa mora od 10 do 23 stope (≈3–7 metara), uz mogućnost povlačenja obale do 62 milje (≈100 km) do kraja veka.
A study predicts that New Orleans could be surrounded by the Gulf of Mexico by the end of this century.(City of New Orleans)
Brianna Castro, saradnica na studiji: "Louisiana je kanarinac u jami uglja — već jasno vidimo depopulaciju motivisanu klimom."
Ko bi i kako mogao da se preseli?
New Orleans trenutno ima blizu 400.000 stanovnika — oko 144.000 domaćinstava (prosečno 2,5 osobe). Lokalna unutrašnja tržišta poput Baton Rouge-a (~89.000 domaćinstava) i Lafayette-a (~55.000) nisu dovoljno velika da jednoglasno prihvate takav priliv bez dugoročnog planiranja i investicija u infrastrukturu i socijalne usluge.
Društveni i kulturni rizici
Aktivisti upozoravaju na dubok emotivni i kulturni gubitak: New Orleans je jedinstven kulturni centar sa kreolskim i afroameričkim nasleđem, i ne postoji, kako kažu, američki presedan za masovnu relokaciju koja uspešno sačuva identitet i imovinska prava zajednica.
Climate justice advocates have been talking about the prospect of relocation since Hurricane Katrina devastated New Orleans in 2005.(Getty Images)
Politička i praktična prepreka
Autori studije i lokalni lideri kritikovali su poslednje odluke državne administracije koje su dovele do otkazivanja projekata obnove močvara, kao što je Mid-Barataria Sediment Diversion, prvobitno finansiran iz BP poravnanja. Aktivisti takođe ukazuju na kratkoročni pristup investitora i developera koji rade na petogodišnje horizonte umesto da planiraju vekovno očuvanje prostora.
Mogući put napred
Studija poziva na planirano, višegeneracijsko i upravljano preseljenje — uz ranu državnu politiku koja bi pomogla da se smanje nejednakosti i da se zaštiti kultura, imovina i ekonomska sigurnost raseljenih. Autori naglašavaju da bi Louisiana mogla postati model za druge obalne zajednice suočene sa klimatskim pomeranjem obale.
Zaključak: Reč je o kompleksnom i dugoročnom zadatku koji zahteva koordinaciju vlasti, zajednica i privatnog sektora. Bez hitnog i sistemskog planiranja, raseljavanje bi moglo biti haotično i nepravedno prema najranjivijima.
Pomozite nam da budemo bolji.
