Ukrajina beleži pomak u korist Kijeva: intenzivna upotreba dronova nadoknadila je smanjenu američku pomoć i omogućila napade dublje u Rusiju. Analitičari i komandanti ukazuju da su operativne dinamike poslednjih meseci sve povoljnije za Ukrajinu, uz pojačane udare na logistiku i energetsku infrastrukturu. ISW smatra da ponovna dominacija u dronovima i taktička mehanizacija mogu označiti novu fazu rata, ali izazovi poput manjka ljudstva i žestokih borbi ostaju ključni.
Ukrajina Preuzela Prednost: Dronovi I Operativni Pritisak Menjaju Tok Rata

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski 19. maja je izneo optimističnu ocenu da ukrajinske snage „drže više položaja i nanose veću štetu“ Rusiji, što ukazuje na primetno pomeranje dinamike sukoba u korist Kijeva. To je iznenadilo posmatrače nakon perioda zastoja u pregovorima, smanjenja američke pomoći i intenzivnih ruskih udara na infrastrukturu tokom zime.
Ključni faktor koji je nadoknadio smanjenu zapadnu pomoć jeste masovna i sve sofisticiranija upotreba bespilotnih letelica (UAV). Uspešni napadi dronovima iza fronta, pa čak i duboko na teritoriji Rusije, dali su Ukrajini taktičku prednost i važan psihološki zamah.
Tehnika i taktika: Ukrajinsko ministarstvo odbrane navodi značajan porast proizvodnje izviđačkih, srednje-dometnih i duboko-dometnih sistema dronova, kao i FPV modela koji su se pokazali efikasnim na određenim deonicama fronta. Analitičari ističu da Kijev u poslednjih šest meseci demonstrira inicijativu u oblasti dronova i da ih uvodi brže i prilagodljivije od ruskih snaga.
Operativni domet i logistika: Prema vojnom analitičaru Giorgiju Revishvilijuu (Russia Analyzed), Ukrajina je intenzivirala kampanju udara srednjeg dometa na ruske logističke čvorišta na operativnoj dubini od oko 18 do 65 milja unutar okupiranih teritorija. Ove akcije ciljaju snabdevanje, skladišta i infrastrukturu, što dodatno opterećuje ruske fronte.
Istovremeno, ukrajinske snage su pojačale borbene aktivnosti na prvim linijama radi eliminacije ruskih jedinica, dok šire kampanje srednjeg i dubokog dometa sa ciljem pritiska na rusku ekonomiju i prekidanja transportnih ruta prema frontu.
Geografski fokusi i posledice: Moskva je određene ciljeve, kao što je uspostavljanje kopnenog koridora između Krima i Rostova, pokušavala osigurati još ranije. Revishvili navodi da su ukrajinske snage gotovo svakodnevno u udarnom dometu ruskih snabdevačkih linija u tom pravcu, što zaslužuje i pažnju ruskih medija i vojnih blogera.
General Andrij Bileckij, komandant 3. armijskog korpusa, rekao je za Reuters da bi produženi ukrajinski zamah mogao prisiliti Kremlj da preispita svoje ciljeve u Donjeckoj oblasti. On ocenjuje da je ruska vojska iscrpljena i da je njena sposobnost za velike proboje ograničena, dodatno otežana ograničenjima u korišćenju satelitskog interneta Starlink.
Brojke i indikatori: Zelenski je naveo da je Ukrajina ove godine povratila skoro 230 kvadratnih milja teritorije, dok se rusko napredovanje smanjilo na oko 40 kvadratnih milja u istom periodu — prema ocenama Instituta za proučavanje rata (ISW). ISW takođe smatra da Kijev ponovo poseduje opštu prednost u sferi dronova, što u kombinaciji sa taktičkim mehanizovanim napadima može označiti novu fazu sukoba.
Ukrajinski „srednji udari“ protiv ruskih PVO sistema i logistike, koje predsednik naziva udarima do 120 milja iza linije fronta, znatno su porasli od februara i otežali premeštanje ljudstva i opreme ka bojištu. Napadi su ciljali i objekte daleko od fronta — od terminala na Finskom zalivu do rafinerija u Krasnodarskom regionu i Volgogradu.
Ograničenja i rizici: Revishvili i drugi analitičari upozoravaju da Ukrajina i dalje ima izazove, pre svega manjak ljudstva i teške borbe oko ključnih tačaka poput Kostiantynivke i Slovjanska. Ruske taktičke infiltracije i masivno granatiranje čine odbranu zahtevnom, dok politički značaj Donbasa dodatno pojačava pritisak.
„Ukoliko Ukrajina uspe da održi i proširi kampanju, kontrola operativne dubine i iznurivanje ruske logistike mogu dovesti do stvaranja praznina u frontu koje Kijev može iskoristiti,“ kaže Revishvili.
Uprkos indikacijama o slabljenju ruskih ofanzivnih sposobnosti, Kremlj i dalje tvrdi da želi kontrolu nad celim Donbasom, dok Vladimir Putin poziva na predaju ukrajinskih snaga. Stanje na terenu i narednih šest meseci, kako ističu ukrajinski komandanti, biće presudni za dalji tok sukoba.
Izvori: Newsweek, Reuters, Institute for the Study of War (ISW), Russia Analyzed, LSE Ideas, Financial Times.
Pomozite nam da budemo bolji.

































