Istraživanje na Ravnicama sudova u severnom Laosu otkrilo je da je jedan veliki kameni sud sadržao posmrtne ostatke najmanje 37 osoba, složeno poređanih i deponovanih kroz više faza. Studija sugeriše da su sudovi korišćeni u sekundarnoj internaciji između 9. i 12. veka i da su funkcionisali kao porodične kosturnice. Pronađene staklene perle iz Južne Indije i Mesopotamije ukazuju na ranije nepoznate trgovačke veze i šire trans-azijske kontakte.
Otkriveno: Drevni kameni sudovi u Laosu verovatno su služili kao porodične kosturnice

Stotine ogromnih kamenih sudova rasutih po severnoj visoravni Laosa, poznatoj kao Ravnica sudova (Plain of Jars), dugo su predstavljale arheološku zagonetku. Nova iskopavanja ukazuju da su neki od tih sudova korišćeni u mortuarijim ritualima i da su služili kao kosturnice u kojima su deponovani posmrtni ostaci više generacija.
Istraživači su iskopali jedan takav sud na visoravni Xieng Khouang, severoistočno od grada Phonsavana. Sud, visok više od metra i širok više od dva metra, sadržao je gusto zbijene ljudske ostatke — najmanje 37 osoba — raspoređene kroz više faza upotrebe tokom verovatno stotinak do nekoliko stotina godina.
Ključni nalazi
Sekundarna intermentacija i vremenski okvir
Na osnovu datovanja i stratigrafije, tim procenjuje da je sud korišćen u sekundarnoj internaciji uglavnom tokom 9. do 12. veka naše ere, sa mogućim trajanjem upotrebe do oko 270 godina.
Organizacija kostiju i funkcija sudova
Lubanje i duge kosti bile su pažljivo poređane oko i unutar suda, što ukazuje da je objekat služio kao ossuary — zajednička kosturnica za porodicu, lozu ili blisku zajednicu, a ne grob pojedinca.
Artefakti i daleki kontakti
Pored skeletnih ostataka pronađeni su i gvozdeni alati, zemljane posude, kamene ploče, bakarni zvončić i staklene perle. Hemijska analiza staklenih perli pokazala je poreklo u Južnoj Indiji i Mesopotamiji, što otkriva ranije nepoznate trgovinske veze između visokih predela Laosa i dalekih regiona.
„Utvrdili smo da je reč o sekundarnoj intermentaciji tokom 9. do 12. veka naše ere, pri čemu su ljudski ostaci deponovani nakon prvorazrednog razlaganja na drugom mestu“, rekao je arheolog Nicholas Skopal iz James Cook University. „Očekivali smo arheologiju, ali nismo očekivali tako gust, netaknut skup telesnih ostataka.“
Šira važnost otkrića
Otkriće osporava ranija mišljenja da su sudovi prvenstveno iz gvozdenog doba i da su služili kao konačna mesta počinka pojedinaca. Umesto toga, rezultati ukazuju na kompleksne, višestepene pogrebne rituale i jake porodične ili srodničke veze povezane sa praksom čuvanja predaka.
Arheolozi smatraju da su promene u upotrebi sudova i prisustvo dalekih dobara pokazatelj jačanja trans-azijske povezanosti u tom periodu, podstaknute trgovinom i kontaktima koje su podržavale moćne države i carstva tog doba.
Perspektiva
Autori studije (vođeni Nicholasom Skopalom i Souliya Bounxayhipom iz Lauškog odeljenja za nasleđe) naglašavaju da ovo nalazište nudi jedinstven uvid u pogrebne prakse i da je verovatno da mnogi slični lokaliteti još čekaju da budu otkriveni. Dalje analize skeleta mogu razjasniti poreklo, zdravlje i demografiju pokopanih osoba.
Pomozite nam da budemo bolji.




























