Tim sa Rice University razvio je "živi flaster" sa genetski modifikovanim ćelijama koje kontinuirano luče citokine (IL‑10, IL‑12 i TGF‑β) direktno na ranu. U ispitivanjima na glodarima i svinjama zabeleženo je ubrzano zarastanje i aktivacija gena za regeneraciju tkiva. Flaster koristi zaštitni omotač i hidrogel koji štite ćelije i omogućavaju prolaz terapijskih molekula. Tehnologija još nije ispitana na ljudima; potrebna su dodatna bezbednosna i klinička ispitivanja.
Rice University Predstavio „Živi Flaster“ Koji Može Dramatično Ubrzati Zarastanje Rana

Naučnici sa Rice University razvili su inovativni "živi flaster" — implantabilni flaster zasnovan na živim, genetski modifikovanim ćelijama koje kontinuirano luče terapijske citokine direktno na mesto rane. Preliminarna ispitivanja na glodarima i svinjama pokazala su ubrzano zarastanje i aktivaciju gena povezanih sa regeneracijom tkiva.
Kako funkcioniše flaster
Uređaj deluje kao mala, stalna "fabrika" za proizvodnju proteina za isceljenje: u njegovoj unutrašnjosti nalaze se ćelije programirane da proizvode tri ključna citokina — IL-10, IL-12 i Transforming Growth Factor‑beta (TGF‑β). Te ćelije su izolovane unutar zaštitnog materijala koji dozvoljava prolaz hranljivih supstanci i terapeutskih molekula, ali istovremeno sprečava da imunološki sistem domaćina napadne ugrađene ćelije.
Flaster je integrisan sa specijalnim hidrogelom koji mu omogućava dobro prianjanje i bolju integraciju sa površinom rane. Istraživači navode da platforma može biti dalje unapređena dodavanjem elektronskih komponenti ili metoda za kontrolu lučenja citokina, poput optogenetike (upravljanje svetlom).
Rezultati istraživanja
U laboratorijskim studijama na životinjama flaster je ubrzao procese zarastanja. Analiza genetskog materijala pokazala je povećanu ekspresiju gena povezanih sa regeneracijom tkiva i modulacijom imunog odgovora, što daje mehanističku podršku uočenim funkcionalnim poboljšanjima.
"Nalazi pokazuju kako kontinuirana, lokalizovana isporuka citokina može podržati ključne biološke puteve uključene u reparaciju tkiva," izjavio je prof. Omid Veiseh, voditelj tima.
Šta je sledeće i bezbednosne napomene
Tehnologija je i dalje u ranoj fazi i još nije testirana na ljudima. Autori ističu da su potrebna dodatna ispitivanja kako bi se procenile bezbednost, dugoročni efekti i regulativni zahtevi pre prelaska na kliničke studije. Mogući izazovi uključuju imunološke reakcije, kontrolu lučenja citokina i skaliranje proizvodnje za kliničku primenu.
Studija je objavljena u časopisu Nature Biomedical Engineering. Iako rezultati na životinjama deluju obećavajuće, potrebno je vreme i dodatna istraživanja da bi se utvrdilo da li će flaster biti bezbedan i efikasan kod ljudi.
Pomozite nam da budemo bolji.



























