Kapetan Victor Glover, komandant misije Artemis II i prvi crni astronaut koji je obišao Mesec, rekao je da ne vidi svoje postignuće prvenstveno kroz rasnu prizmu. Na CBS-ovoj tribini 1. maja odgovorio je devojčici Ameyi da je fokusirao pažnju na tim i misiju, a ne na svoje demografske oznake. Pokazivanjem NASA-ine značke i američke zastave pre imena, poslao je poruku o univerzalizmu i vrednovanju pojedinca.
Victor Glover: Kapetan Koji Je Misiju Stavio Iznad Rase — Poruka O Timu I Univerzalizmu

Kapetan Victor Glover — rođen, odrastao i školovan u Kaliforniji — ove je godine ušao u istoriju kao prvi crni astronaut koji je obišao Mesec, komandujući misijom Artemis II. Ipak, on svoje postignuće ne tumači prvenstveno kroz rasnu prizmu, već kroz vrednosti timskog rada i posvećenosti misiji.
Na CBS-ovoj tribini (town hall) 1. maja, dok su bili prisutni svi četvorica članova posade Artemis II, jedanaestogodišnja Ameya upitala je kapetana Glovera:
„Kako ste se osećali kao prva osoba boje kože koja je poletela oko Meseca?“
Voditelj je kratko prokomentarisao: „Dobar je to upit.“ Glover, koji je pilotirao Orion — kapsulu vrednu oko milijardu dolara — delovao je pomalo iznenađeno, pa je odgovorio smireno i promišljeno.
„Znaš, Ameya. Hvala na pitanju. Jedna od stvari kada ideš 'na sve ili ništa' i pokušaš da pogodiš home run kad je igra na liniji je to što — ako o tome previše razmišljaš,“ pokazujući na sebe, „to dodaje pritisak i može te sprečiti da pružiš najbolju igru. Zato sam se mnogo fokusirao na rad sa ovim timom i na to da budem dobar saigrač. Mislim da je jedan od razloga naše uspešnosti to što smo mnogo razmišljali o 'nama', a ne o 'meni' individualno.“
Za vizuelni završetak, Glover je pokazao na velcro oznake na svemirskom odelu:
„Mnogo sam razmišljao o ovoj znački,“ dotakao je NASA-in znak, „i o ovoj znački,“ desnom rukom se primivši za američku zastavu, „…ne o ovoj znački,“ zaključio je pokazujući na ime na odelu.
Šira poruka iza odgovora
Gloverov odgovor protumačen je kao reafirmacija vrednosti koje su tokom decenija omogućile da pojedinac bude cenjen po karakteru i delima, a ne isključivo po demografskim kategorijama. Autor teksta vidi njegov gest kao protivtežu rasnom esencializmu — ideji da rasa određuje suštinu osobe — i kao poziv na univerzalizam i individualno vrednovanje.
U tekstu se ističe da, dok su mnoge institucije u poslednje vreme ponovo naglašavale rasne kategorije kao primarni način razumevanja društva, Gloverov fokus na tim i misiju predstavlja podsećanje da sposobnosti, odgovornost i doprinos treba da budu u prvom planu.
On nije umanjio važnost identiteta; naprotiv, pokazao je da lične osobine i darovi jednog čoveka mogu nadmašiti uske okvire identitetskih etiketa i doprineti opštem istorijskom iskoraku čovečanstva.
Zaključak
Kao što je istaknuto u tekstu, Gloverovo ponašanje i poruka podsećaju na građanskopravni etos koji promoviše univerzalizam i poštovanje individue. Autor tvrdi da je takav pristup najefikasniji način organizovanja društva i jedini koji nas vodi „ka zvezdama“ uz očuvanje zajedničkog tla pod nogama.
Adam K. Thompson piše za Prohuman Foundation, neprofitnu organizaciju posvećenu zajedničkoj ljudskosti i obrazovanju zasnovanom na karakteru.
Pomozite nam da budemo bolji.






















