Analiza Climate Central-a pokazuje da je Reno, Nevada, od 1970. do 2025. zabeležio najveći porast prosečne letnje temperature u SAD — +11,3°F. Među 243 proučavana grada, leta su se ugrejala u 97% slučajeva, dok su ljudske aktivnosti glavni uzrok u oko 91% grada. Posledice uključuju više dana sa ekstremnom vrućinom, toplije noći, veći pritisak na infrastrukturu i porast zdravstvenih rizika, naročito za ranjive zajednice.
Reno Predvodi: Letnje Temperature Porasle Najviše U SAD — +11,3°F Od 1970.

Nova analiza Climate Central-a otkriva da su letnje temperature u većini velikih američkih gradova porasle od 1970. do 2025. Među 243 proučavana grada, Reno (Nevada) izdvaja se dramatičnim porastom prosečne letnje temperature od 11,3°F, gotovo dvostruko više nego u sledećim gradovima na listi.
Ključni nalazi
- Reno (NV): +11,3°F
- Boise (ID): +6,3°F
- El Paso (TX): +6,3°F
- Las Vegas (NV): +6,2°F
- Salt Lake City (UT): +6,0°F
Analiza obuhvata promene prosečnih temperatura u junu, julu i avgustu tokom perioda 1970–2025. Climate Central je utvrdio da su se leta u 97% proučavanih gradova ugrejala, dok je ljudski uticaj identificiran kao glavni pokretač u oko 221 od 243 grada (~91%).
Zašto su zapadni gradovi posebno pogođeni?
Vivek Shandas, profesor geografije: „Unutrašnji zapad bez uticaja okeana doživljava ubrzano zagrevanje, a brza urbanizacija dodatno pojačava lokalni efekat toplote.“
Brza ekspanzija gradova u suvim i polusuvim regionima (putevi, parking, stambene i komercijalne zone) zamenila je hladnije prirodne površine i smanjila hlađenje preko senke i isparavanja, što pojačava efekat „urbanog toplinskog ostrva”.
Zdravlje, infrastruktura i svakodnevni život
Čak i porast od nekoliko stepeni može imati velike posledice: više dana iznad 90°F i 100°F, duži i intenzivniji toplotni talasi, toplije noći i ranije pojave ekstremne vrućine. Topla noć posebno povećava rizik od toplotno povezanih oboljenja, hospitalizacija i smrti, jer telo nema dovoljno vremena za hlađenje između dana i noći.
Rastuće temperature pritiskaju elektroenergetske mreže, podižu račune za hlađenje i ubrzavaju degradaciju puteva, pruga i vodnih resursa. Mnoge kuće na unutrašnjem zapadu i Pacifičkom severozapadu nisu projektovane za stalno visoke temperature i često nemaju klimatizaciju ili adekvatnu ventilaciju.
Ko je najranjiviji?
Najuže pogođene grupe su stariji ljudi, niskoprimajuća domaćinstva, ljudi sa hroničnim bolestima, stanari u montažnim i višespratnim objektima, kao i kvartovi sa malo drveća i mnogo betona. Nejednakost u urbanom planiranju pojačava razlike u izloženosti i riziku.
Šta se može učiniti?
- Uvođenje i širenje hladnih krovova i zelenih površina
- Poboljšanje energetske efikasnosti i pristupa klimatizaciji za ugrožene grupe
- Planiranje gradskog razvoja sa više senke i manje neprijanjajućih površina
- Unapređenje ranih upozorenja i lokalnih planova za toplotne talase
Podaci i metodologija
Analiza se zasniva na prosečnim temperaturama za mesece jun, jul i avgust u periodu 1970–2025 za 243 velika američka grada. Climate Central je takođe procenio doprinos ljudski izazvanih klimatskih promena i zaključio da su one vodeći faktor u većini slučajeva (~91%).
Napomena: Sve navedene vrednosti su izražene u stepenima Farenhajta (°F), kako ih izveštava izvorna analiza.
Pomozite nam da budemo bolji.




























