Yusuf Ali, bivši dečji vojnik, i dalje se suočava sa teškim psihičkim posledicama učešća u sukobima u Mogadišuu tokom 2006–2009. godine. Mentalne zdravstvene usluge u Somaliji su gotovo nepostojeće, a UN je zabeležio preko 2.800 slučajeva regrutacije dece između 2021. i 2024. godine. Stručnjaci upozoravaju da normalizacija nasilja i kulturne barijere sprečavaju prepoznavanje i lečenje traume, dok su programi reintegracije ograničeni i teško dostupni u najugroženijim kvartovima.
„Bilo je ili ubiti ili biti ubijen“ — Traume bivšeg dečjeg vojnika iz Mogadišua i kriza mentalnog zdravlja u Somaliji

Prodavac Yusuf Ali i danas nosi slike rata koje mu remete san i svakodnevni život. Priča o njegovom odrastanju kao dečjeg vojnika oslikava širu, često zanemarenu krizu mentalnog zdravlja u Somaliji, gde su usluge za psihološku podršku gotovo nepostojeće.
Pozadina sukoba
Od 2006. do 2009. godine Mogadišu je zahvatio talas nasilja nakon što su šerijat sudovi (Union of Islamic Courts) i njihovi saveznici preuzeli kontrolu nad delovima zemlje, a zatim ih pokušala da svrgnu etiopska intervencija podržana iz vazduha. U haosu koji je usledio pojavile su se grupe poput al-Shababa i Muqawame, a grad je stradao u intenzivnim uličnim borbama, granatiranjima i talasu raseljavanja.
Iskustvo Yusuf Alija
Yusuf je sa 14 godina ostao bez oca, a sa 16 je krenuo u borbu. Obučavan je za upotrebu lakog naoružanja i uključen u urbane napade protiv etiopskih snaga i snaga koje su bile lojalne prelaznoj vladi Somalije. Opisuje trenutke kada bi, suočen s ubijenim vršnjacima, nastavio da se bori iz osećaja pretnje i kolektivne obaveze: bilo je, kako kaže, "ili ubiti ili biti ubijen".
Na jednoj noći sam video telo devojke mog uzrasta. Nisam bio pripremljen za smrt na taj način, i od tada mi ništa nije isto.
Posledice i nedostatak podrške
Dvadesetak godina nakon najžešćih sukoba, Yusuf živi u obnovljenom delu grada, ali bez ikakve profesionalne pomoći za psihičke traume. On i mnogi bivši borci nikada nisu dobili savetovanje; neki su završili u zavisnosti od droga. Stručnjaci upozoravaju da je normalizacija nasilja učinila traumu neprepoznatom i nelečenom, što povećava rizik od društvene isključenosti i ponovne regrutacije.
Širi problemi
Prema izveštajima UN i WHO, oružane grupe i dalje regrutuju decu — UN je zabeležio više od 2.800 slučajeva regrutacije između 2021. i 2024. godine, uključujući decu stara i svega osam godina. WHO je 2021. naveo da su mentalne zdravstvene usluge u zemlji gotovo nepostojeće, a kasnije je potvrđeno da u celoj Somaliji radi tek oko 82 stručnjaka za mentalno zdravlje.
Postepeni odgovori i prepreke
Vlada i međunarodne organizacije uvode programe za reintegraciju, kao što su zanatske i stručne škole za bivše dete vojnike. Međutim, u područjima poput Huriwa, gde Yusuf živi, državne službe i humanitarci retko dolaze bez obezbeđenja, pa je dostupnost pomoći ograničena. Kulturne barijere oko razgovora o mentalnom zdravlju dodatno onemogućavaju ranjive grupe da potraže podršku.
Zaključak
Priča Yusuf Alija nije izuzetak: ona ukazuje na hitnu potrebu za ulaganjima u mentalno zdravlje, programe za reintegraciju i lokalno prilagođene pristupe koji razbijaju stigmu. Bez sistemske podrške, generacije koje su odrastale u ratu nastaviće da osećaju posledice sukoba i rizik ponovnog ulaska u nasilje.
Pomozite nam da budemo bolji.



























