Mohsin Naqvi je doputovao u Teheran da preda "posebno pismo" vrhovnom vođi Mojtabi Khameneiju u okviru napora da se okonča oko 100 dana dug sukob. Poseta dolazi dok su SAD oborile iranske dronove i presrele balističke projektile, te pogodile iranske obalne radarske lokacije. Glavni problemi pregovora su oslobađanje oko 24 mlrd USD zamrznutih sredstava, prekid neprijateljstava i kontrola Tjesnaca Hormuz; krhko primirje iz aprila smanjuje napetost, ali rizik od ponovne eskalacije ostaje.
Naqvi U Teheranu Sa "Posebnim Pismom" Za Vrhovnog Vođu — Diplomatska Misija Usred 100‑Dnevnog Sukoba

Pakistanski ministar unutrašnjih poslova Mohsin Naqvi doputovao je u Teheran kako bi lično predao "posebno pismo" iranskom vrhovnom vođi Mojtabi Khameneiju u okviru diplomatskih napora za okončanje sukoba koji traje oko 100 dana.
Naqvi je stigao u iransku prestonicu u subotu kasno i sastao se sa svojim iranskim kolegom Eskandarom Momenijem. Prema njegovim objavama na društvenim mrežama, dvojica zvaničnika razgovarala su o „najnovijim regionalnim dešavanjima i pitanjima unutrašnje bezbednosti“. Iranski mediji su pre susreta javili da pismo sadrži poruke i od šefa pakistanske vojske i od premijera.
Regionalna tenzija ostaje visoka. U nedelju je američko Centralno komandovanje (CENTCOM) saopštilo da su njegove snage oborile dva iranska "kamikaze" drona koja su, kako je navedeno, predstavljala pretnju međunarodnom pomorskom saobraćaju u Tjesnacu Hormuz.
Dan ranije CENTCOM je saopštio da je presreo sedam balističkih projektila namenjenih Kuvajtu i Bahreinu, nekoliko sati nakon obaranja četiri iranska drona lansirana ka tjesnacu — strateškom prolazu kroz koji obično prolazi oko 20% svetske trgovine naftom. Sjedinjene Države su potom saopštile da su pogodile iranske obalne radarske položaje u Garuku i na ostrvu Qeshm kako bi se "odbranile od daljih pomorskih napada".
Reakcije zemalja Zaliva bile su oštre: Bahrein je osudio napade kao "očiglednu agresiju" (taj mali zalivski saveznik takođe domaćin je sedišta Pete flote SAD), dok je Kuvajt upozorio na "opasnu eskalaciju". Egipat, Jordan i Katar takođe su izrazili zabrinutost i osudu.
Pregovori i otvorena pitanja — Uprkos uzajamnim napadima i povremenim razmenama vatre, razgovori posredstvom Pakistana i dalje traju, ali dogovor je i dalje neizvestan. Među ključnim tačkama sporenja su:
- Otpust zamrznutih iranskih sredstava — oko 24 milijarde USD koje Iran zahteva da se oslobode;
- Prekid neprijateljstava na svim frontovima, uključujući Liban;
- Sankcijske povlastice i izuzeća za izvoz sirove nafte;
- Ukinuće blokade luka koju su navodno nametnule američke snage;
- Pitanje kontrole i bezbednosti Tjesnaca Hormuz.
Medijski izveštaji navode da američki zvaničnici razmatraju korišćenje zamrznutih sredstava kako bi se pomoglo obnovi štete u Zalivu prouzrokovane napadima povezanima s Iranom. Iranski zvaničnici, pak, ističu da su pregovori "u ćorsokaku" i zahtevaju konkretne poteze, uključujući oslobađanje zamrznutih sredstava.
Šta je do sada postignuto — Oružani sukobi su u velikoj meri splasnuli nakon privremenog primirja posredovanog od Pakistana koje je stupilo na snagu 8. aprila. Direktni razgovori održani u Islamabadu su, međutim, prekinuti 12. aprila, a strane su od tada razmenjivale predloge putem Pakistana. Ipak, povremena obnovljena dejstva stvaraju zabrinutost da bi sukob mogao ponovo eskalirati.
Naqvijeva poseta naglašava aktivnu ulogu Pakistana u pokušajima posredovanja, ali i činjenicu da su pregovori i dalje krhki i zavise od rešenja nekoliko politički i bezbednosno osetljivih pitanja.
Pomozite nam da budemo bolji.

























