Rat u Iranu i zatvaranje Hormuzskog moreuza izazvali su nagli rast cena goriva i hrane, te poremećaj isporuka đubriva, što dodatno opterećuje rad Svetskog programa za hranu (WFP). WFP upozorava da bi dodatnih 45 miliona ljudi moglo da se suoči sa akutnim nedostatkom hrane do jula ako cena nafte ostane iznad 100$/barel. Istovremeno, donacije su značajno opale — američki doprinos pao je sa preko 4 milijarde dolara (2024) na oko 731 milion (2026) — zbog čega organizacija mora da pravi bolne izbore o raspodeli pomoći.
Posledice Rata u Iranu Mogu Dovesti Milione Ljudi na Rub Gladi, Upozorava WFP

Posledice rata u Iranu i zatvaranje Hormuzskog moreuza stvaraju talasne efekte koji prete da pogoršaju situaciju sa glađu za milione najranjivijih ljudi širom sveta, upozorio je vršilac dužnosti izvršnog direktora Svetskog programa za hranu (WFP) Carl Skau u razgovoru za CNN.
Skok cena, poremećaji u lancima snabdevanja i pad donacija
Zatvaranje Hormuzskog moreuza dovelo je do naglog rasta cena goriva, što je znatno poskupelo operacije humanitarnih organizacija. Viši troškovi goriva dovode i do poskupljenja hrane globalno, a ključne isporuke đubriva iz Zaliva — od kojih zavise setve u zemljama poput Sudana — blokirane su zbog zastoja u plovnom putu.
WFP se oslanja na državne donacije i suočava se sa oštrom redukcijom finansijske podrške. Najveći donor, Sjedinjene Države, smanjio je doprinos: za 2026. iznos iznosi oko 731 milion dolara, dok je 2024. bio preko 4 milijarde dolara. Istovremeno, organizacija je već bila prinuđena na teške odluke zbog ranijih smanjenja sredstava.
„Na mnogim mestima već uzimamo od onih koji su gladni da bismo pomogli onima na ivici gladi,“ rekao je Skau.
Direktni uticaji na terenu
U martu je WFP upozorio da bi dodatnih 45 miliona ljudi moglo da se suoči sa akutnim nedostatkom hrane do jula ako cena nafte ostane iznad 100 dolara po barelu. Već su zabeleženi znaci pogoršanja u zemljama kao što su Šri Lanka, Somalija i Avganistan.
Čak i ako bi Hormuzski moreuz bio otvoren odmah, posledice skoka cena i prekida snabdevanja osećale bi se dugoročno. „Biće potrebno vreme da se oporavimo,“ rekao je Skau u intervjuu iz Vašingtona.
Smanjena sredstva ograničavaju WFP-ove mogućnosti da odgovori na krizne tačke: Sudan ima oko 20 miliona ljudi koji su nesigurni u pogledu hrane, stotine hiljada su raseljene u Libanu, dok su u Ukrajini zabeleženi napadi na distribucione tačke i skladišta, uključujući raketni udar na magacin u Dnjipru u maju.
U Južnom Sudanu postoje oblasti koje se mogu snabdevati samo vazdušno — što je izuzetno skupo — pa to 'pojede' resurse i onemogućava pomoć drugim ugroženim područjima.
Teške etičke i praktične odluke
Na terenu, timovi WFP-a moraju da donose bolne odluke o prioritetima pomoći. Tokom posete Avganistanu, Skau je opisao dileme: koga prioritetno pomoći među domaćinstvima kojima glavu vodi žena, kako postaviti prag za broj dece koji garantuje pomoć i kakve će posledice imati isključivanje onih koji ne ispunjavaju strože kriterijume.
Skau je pozvao bogatije zemlje da pojačaju finansijsku podršku kako bi se ublažio udar po najranjivije. On je naglasio i interes SAD da podrže globalnu bezbednost kroz borbu protiv gladi: "gladni svet je nestabilan svet."
WFP je zahvalan na postojećim doprinosima, ali upozorava da bez hitnog povećanja sredstava i koordinisane međunarodne reakcije rizik od širenja krize ostaje visok.
Izvor: CNN (izveštaj i intervju sa Carlom Skauom)
Pomozite nam da budemo bolji.




























