Sažetak: Pre godinu dana let Air India 171 srušio se neposredno nakon poletanja iz Ahmedabada. Preliminarni izveštaj AAIB-a ukazao je na prekidače za gorivo u položaju cutoff i na zvučni zapis u kokpitu koji je izazvao optužbe protiv članova posade, dok kritičari ističu mogućnost ozbiljnog električnog kvara i nedoslednosti u vremenskim podacima (npr. raspoređivanje RAT-a). Istraga je postala predmet političkih i pravnih izazova, a ICAO je najavio izmene procedura do 2028. godine radi veće transparentnosti.
Kontroverze oko pada Air India 171: pilot, električni kvar ili greška sistema?

Pre tačno godinu dana let Air India 171 srušio se neposredno nakon poletanja iz Ahmedabada. U avionu i na zemlji život je izgubilo stotine ljudi, a istraga koja je usledila izazvala je oštre polemike – ne samo u Indiji, već i globalno. Ko je odgovoran i koliko je proces istrage nepogrešiv tema je koja i dalje deli mišljenja.
Šta se dogodilo
12. juna prošle godine, let AI171 poleteo je sa aerodroma Sardar Vallabhbhai Patel u Ahmedabadu u pravcu Londona. U avionu su se nalazili putnici i posada; zvanični izveštaji navode da je u avionu bio i jedan preživeli. Snimci nadzornih kamera prikazuju da je avion poletanje započeo normalno, ali da je ubrzo usledio gubitak visine i pad u blizini naseljenog područja, kada je nastao ogroman oblak vatre i dima.
Istraga i pravni okvir
Istragu vodi Indijski Aircraft Accident Investigation Bureau (AAIB), u skladu sa međunarodnim pravilima iz Aneksa 13 Konvencije o međunarodnoj civilnoj avijaciji. Prema tim pravilima, zemlja u kojoj se nesreća dogodi vodi istragu, a druge države i proizvođači mogu učestvovati kao akreditovani predstavnici. U slučaju AI171, to su uključivali američki NTSB, stručnjake Boeinga i GE Aerospace i FAA.
Preliminarni izveštaj i najsporniji detalji
Mesec dana nakon nesreće AAIB je objavio preliminarni izveštaj od 15 stranica koji nije davao konačne zaključke, ali je zabeležio dve informacije koje su izazvale eksploziju medijskih i stručnih spekulacija:
- Podaci iz FDR (flight data recorder) pokazuju da su prekidači za dovod goriva prešli u položaj cutoff sekunde nakon poletanja, što bi dovelo do gubitka potiska.
- U zapisu glasova u kokpitu (CVR) čuje se kako jedan pilot pita drugog „zašto si isključio?“, a drugi odgovara da nije on to uradio. Izveštaj nije priložio transkript niti identifikovao govornike.
Bez obzira na opreznu formu preliminarnog izveštaja, svetski mediji i pojedini stručnjaci – uključujući bivšeg predsednika NTSB-a Roberta Sumwalta – otvoreno su razmatrali mogućnost da je do pada došlo usled namernog isključivanja dovoda goriva u kokpitu.
„Kada je pilot živ, može da se brani. Kada je mrtav, može da bude okrivljen“ — Capt. C.S. Randhawa, predsednik Federation of Indian Pilots (FIP).
Alternativne teorije i tehničke nejasnoće
Protivteza teoriji o namernom činu je hipoteza o masovnom električnom kvaru: prema njoj, ozbiljna greška u „core network“ (centralnoj mreži avionike) mogla je izazvati restart glavnih računarskih sistema, pa je avion neko vreme pogrešno tumačio parametre i elektronskom komandom prekinuo dovod goriva, bez fizičkog pomeranja prekidača.
Podržavaoci ove teorije ukazuju i na nekoliko konkretnih anomalija iz preliminarnog izveštaja i dodatnih dokumenata:
- Izveštaj beleži pokušaje ponovnog paljenja motora koji, po nekim inženjerskim procenama, možda fizički nisu bili mogući u datim uslovima.
- RAT (Ram Air Turbine) je na snimcima primetan odmah nakon poletanja. AAIB navodi da je RAT davao hidrauličku snagu unutar pet sekundi od presecanja dovoda goriva, dok su simulatori podeljeni sa BBC naveli da bi za to bilo potrebno 14–18 sekundi — razlika koja otvara pitanje o tačnom redosledu događaja.
Interesi, poverenje i međunarodne implikacije
Slučaj je brzo postao i pitanje poverenja: proizvođač (Boeing), avio-kompanija (Air India) i istraga koju vodi država domaćin nalaze se u centru kritika za potencijalni sukob interesa. Fondacija za bezbednost vazduhoplovstva i bivši zaposleni u Boeing-u ukazuju na rizike kada se istragu vodi u okviru lokalnih birokratija, dok drugi tvrde da je u slučaju AI171 najverovatnije u pitanju čin pilote (homicide-suicide).
ICAO je najavio izmene Aneksa 13 koje omogućavaju veću transparentnost i delegiranje istraga trećim stranama; nove odredbe stupaju na snagu krajem 2028. Mnogi stručnjaci smatraju da su promene potrebne, ali da su same mere možda nedovoljne i pozivaju na nezavisnije, globalno telo za istraživanja ovakvih incidenata.
Zaključak
Slučaj AI171 otvorio je ne samo tehnička već i institucionalna pitanja: kako izbeći sukob interesa, kako obezbediti transparentnost i poverenje javnosti te kada i kako treba razgovarati o mogućim kriminalnim činovima u kontekstu vazduhoplovnih istraživanja. Dok AAIB priprema dalja saopštenja, ostaju otvorene ključne dileme — a zahtevi za većom transparentnošću i pravnom proverom istrage postaće sve glasniji.
Pomozite nam da budemo bolji.




























