Međunarodni tim je otkrio da ljudi pri slobodnom hodanju češće skreću ulevo (protiv smeru kazaljke na satu). Nalaz je potvrđen eksperimentima u Španiji i Japanu, uključujući test sa 209 pojedinaca u heksagonalnom ograđenom prostoru. Bias nije zavisio od dominacije ruke, noge ili pola, ali je bio izraženiji kod mlađih ispitanika. Studija isključuje neke očigledne uzroke i ukazuje na moguće biološko/biomehaničko poreklo.
Naučnici Otkrili: Ljudi Prihodno Skreću Ulevo Pri Slobodnom Hodanju

Međunarodni tim istraživača otkrio je merljivu sklonost ljudi da pri nasumičnom hodanju češće skreću protiv smeru kazaljke na satu (ulevo). Nalaz potvrđuje ranija zapažanja i otvara pitanja o biološkim i biomehaničkim uzrocima ove pojave, sa implikacijama za projektovanje javnih prostora i planiranje evakuacija.
Glavni nalazi
Istraživanje, objavljeno u časopisu Nature Communications, pokazalo je konzistentnu, statistički značajnu pristrasnost ka okretanju ulevo u različitim uslovima: u Španiji i Japanu, u otvorenim i zatvorenim prostorima, i prilikom pojedinačnog kretanja.
Kako su sproveli eksperimente
Istraživači su kombinovali posmatranja velikih skupina i kontrolisane eksperimente s pojedincima. U jednom od eksperimenata, 209 učesnika hodalo je samostalno unutar heksagonalnog ograđenog prostora napravljenog od stolova i stolica, čime je uklonjen uticaj gomile ili pravila kretanja. U svim testovima ostala je skromna, ali pouzdana tendencija ka okretanju ulevo.
Šta je isključeno
Pristrasnost nije bila povezana sa dominacijom ruke ili noge, niti sa polom. Ispitivanja su uključivala i zakrivanje jednog oka, ali je sklonost ostala, pa autori veruju da nema jednostavnog objašnjenja u vidnom polju. Veliki geofizički faktori poput Korijolisove sile ili Zemljinog magnetnog polja smatraju se malo verovatnim objašnjenjima.
"Ovo je bilo potpuno neočekivano... Ipak, postojala je očigledna, merljiva tendencija da se ljudi okreću protiv kazaljke na satu," kaže inženjer Claudio Feliciani, jedan od autora studije.
Varijacije
Jedina jasnija varijabla bila je starost: mlađi učesnici (studija nije obuhvatila ljude starije od sredine 30‑ih) pokazali su izraženiju sklonost ka okretanju ulevo. Autori predlažu dalje istraživanja kako bi proverili da li tendencija opstaje u kasnijem životu ili kod osoba sa motoričkim razlikama.
Zašto ovo ima značaj
Naizgled sitna sklonost može imati praktične posledice kada je reč o velikim protocima ljudi. Dizajneri aerodroma, stanica, muzejskih postavki, trgova i evakuacionih puteva mogli bi uzeti u obzir ovakve preferencije da bi unapredili protok ljudi i bezbednost.
Dalji koraci
Istraživači planiraju detaljnije biomehaničke analize, eksperimente u virtuelnoj realnosti radi precizne kontrole senzornog ulaza, i poređenja sa životinjskim vrstama kako bi otkrili potencijalne evolutivne ili neurofiziološke uzroke.
Zaključak: Studija ukazuje na doslednu, mala ali značajnu asimetriju u ljudskom ponašanju pri slobodnom hodanju. Nalazi su relevantni za nauku i primenjenu praksu, i pozivaju na nova istraživanja o poreklu i posledicama te pristrasnosti.
Rad objavljen u Nature Communications.
Pomozite nam da budemo bolji.
























