Međunarodni tim otkrio je masivno groblje kitova u Diamantina Fracture Zone koje se proteže oko 1.200 km i sadrži stotine fosila, među kojima je i nova vrsta Pterocetus diamantinae. Nalaz ukazuje na kontinuirano taloženje ostataka najmanje 5,3 miliona godina i gustinu do 760 ostataka po km², dok su moderni whale fall događaji podržali izuzetno bogate zajednice strvinara. Ekspedicija je tokom 32 zarona zabeležila 485 fosilnih ležišta i procenjuje da dno žleba krije preko 10 miliona ostataka.
Podmornica Otkrila Ogromno Groblje Kitova Dužine 1.200 km — Otkrivena Nova Vrsta Pterocetus diamantinae

Međunarodni tim naučnika otkrio je u Diamantina Fracture Zone jedno od najvećih i najdubljih poznatih groblja kitova. Podmornica je zabeležila stotine fosila duž pojasa dugog oko 1.200 km, uključujući parcijalnu lobanju ranije nepoznate vrste koju su naučnici nazvali Pterocetus diamantinae. Nalaz je objavljen u časopisu Nature i menja naše razumevanje kako se dubokomorski ekosistemi očuvaju i razvijaju.
Šta su istraživači zatekli
Tim je tokom 32 zarona u periodu februar–mart 2023. godine snimio 485 ležišta sa fosilima i pet relativno svežih whale fall događaja (potonuli kadaveri koji hrane lokalne zajednice). U nekim delovima gustoća fosila dostiže i do 760 ostataka po km², a naučnici procenjuju da na dnu ovog žleba leži više od 10 miliona ostataka, pri čemu se posebna koncentracija kostiju proteže kroz zonu duboku između 5.000 i 7.000 metara.
Ko su bili ovi kitovi i zašto su ostali tu
Većina pronađenih ostataka pripada kitovima sa izduženim njuškama — tzv. beaked whales (rodovi poput Mesoplodon i izumrlog Pterocetus). Ove vrste duboko zarone i retko se viđaju, pa fosili otvaraju retku priliku da se prouči njihova evolucija i ekologija. Istraživači veruju da V-oblik topografije Diamantina zone delimično „sakuplja" trupove koji su nastradali na velikim dubinama, dok minimalno pomeranje sedimenata pomaže da kosturi ostanu izloženi i budu prekriveni feromangan oksidnim korama koje olakšavaju fosilizaciju.
Živa zajednica oko whale fall događaja
Na najsvežijim kadaverima tim je zabeležio bujne zajednice strvinara: crve koji jedu kosti, puževe, dugoruke zvjezdaste vrste (brittle stars) i dvouzube (bivalve) koje opstaju pomoću kemosinteze. Jedan whale fall je podržao do 2.840 organizama po m², što pokazuje kolika je uloga ovakvih događaja u održavanju biodiverziteta dubokog mora. Mnoge vrste prikupljene na nalazištu verovatno su nove nauci.
Tehnički podaci i značaj nalaza
Ekspedicija je radila sa istraživačkog broda Tan Suo Yi Hao i podmornicom Fendouzhe koristeći robotsku ruku i slurp-sampler za prikupljanje 43 fosila i brojnih organizama. Među identifikovanim modernim ostacima bio je i minke whale (Balaenoptera acutorostrata) dugačak oko 3 m, kao i primerci Mesoplodon bowdoini. Najstariji obrađeni fosili (npr. Pterocetus benguelae) datovani su na oko 5,3 miliona godina.
Otkrivanje ovog „nekropolisa" ukazuje na to da su procesi koji dovode do taloženja kitovskih ostataka i formiranja bogatih dubokomorskih zajednica aktivni već milioni godina — a veliki broj kostiju i dalje čeka da bude otkriven ispod sedimenata.
Zašto je ovo važno: nalaz proširuje znanje o evoluciji beaked whales, pokazuje ključnu ulogu whale fall događaja u dubokomorskim lancima ishrane i ukazuje na to koliko malo razumemo o ekosistemima na najvećim dubinama Zemlje.
Pomozite nam da budemo bolji.




























