Sažetak: Hromozom Y se kod ljudi postepeno skraćuje, a kod mnogih starijih muškaraca delimično se gubi u određenim ćelijama. Takav gubitak je povezan sa većim rizikom od raka, kardiovaskularnih bolesti i drugih zdravstvenih problema; približno 40% sedamdesetogodišnjaka i oko 57% 93-godišnjaka pokazuju gubitak Y u krvi. Novi genetski nalazi i eksperimenti ukazuju da odsustvo Y može uticati na imuni odgovor i progresiju bolesti, što zahteva dodatna istraživanja.
Y Hromozom Se Gubi S Godinama — Šta To Znači Za Muško Zdravlje?

Hromozom Y, koji određuje muški pol, postepeno se smanjuje u čoveka, a kod mnogih starijih muškaraca dolazi do delimičnog ili potpunog gubitka Y u određenim somatskim ćelijama. Novi genetski nalazi sugerišu da taj fenomen nije samo bezopasna oznaka starenja, već da može doprineti ozbiljnim zdravstvenim problemima.
Šta se dešava?
Decenijama naučnici primećuju da neke ćelije kod starijih muškaraca gube Y hromozom. To se najčešće uočava u krvnim i imunim ćelijama, ali je zabeleženo i u ćelijama mozga i bubrega. Procenat muškaraca sa dokazivim gubitkom Y raste sa godinama: oko 40% sedamdesetogodišnjaka ima takav gubitak u krvi, a kod 93-godišnjaka taj udeo dostiže približno 57%.
Moguće posledice
Neplodnost i razvojni problemi: Kod mlađih muškaraca gubitak Y može biti povezan s problemima plodnosti i nekim razvojnim poremećajima.
Kancer i imuni odgovor: Kliničke analize pokazuju veću učestalost raka i raniju smrtnost kod starijih muškaraca kod kojih je detektovan gubitak Y. U studiji iz 2023. utvrđeno je da do 40% starijih muškaraca sa karcinomom bešike ima tumore kojima nedostaje Y hromozom. Naknadne studije (2025) sugerišu da imune ćelije bez Y mogu biti manje efikasne u prepoznavanju i uklanjanju tumorskih ćelija.
Kardiovaskularne bolesti: Eksperimentalni rad na miševima iz 2022. pokazao je da odsustvo Y u specijalizovanim imunim ćelijama srca može dovesti do kardiovaskularne disfunkcije i povećane smrtnosti, što ukazuje na potencijalnu ulogu Y u očuvanju funkcije srca.
Zašto je Y ranjiv?
Y hromozom je evolutivno izgubio većinu svojih ancestralnih gena i danas sadrži oko 0,9% ukupne DNK u muškoj ćeliji, dok je zadržao oko 3% svojih originalnih gena. Zbog svoje strukture i ponavljajućih sekvenci, Y je podložniji greškama pri replikaciji i mozaicizmu (situacija u kojoj samo deo ćelija gubi hromozom).
Debata o budućnosti Y
Neki evolucioni biologe tvrde da su sačuvani geni na Y ključni za više telesnih funkcija i da će selekcija sprečiti potpuno nestajanje hromozoma. Drugi podsećaju da su kod nekih vrsta (npr. bodljaste pacovke i voluharice) bitne funkcije preseljene na druge hromozome, pa nestanak Y nije nemoguć iz dugoročnog evolutivnog ugla.
Šta to znači za čitaoca?
Ovo istraživanje otvara nova pitanja o tome kako promena u genomu tokom života utiče na rizik od bolesti. Iako gubitak Y nije nužno razlog za paniku, prati ga povećan rizik od ozbiljnih oboljenja kod starijih muškaraca, pa dalja istraživanja mogu dovesti do novih biomarkera i terapijskih pristupa.
Zaključak
Gubitak Y hromozoma kod muškaraca je čest u starijoj populaciji i povezan je sa više zdravstvenih problema. Napredak u sekvenciranju i genomici omogućava dublje razumevanje uloge Y izvan reprodukcije, što može imati važne implikacije za prevenciju i lečenje bolesti vezanih za starenje.
Pomozite nam da budemo bolji.




























