Evropa ubrzano traži alternativne energetske i trgovačke rute kako bi smanjila zavisnost od Tarskog prolaza Hormuz posle poremećaja izazvanih ratom u Iranu. Ključne inicijative su IMEC (Indija‑Srednji Istok‑Evropa), East‑West Pipeline i Great Seas Interconnector (GSI). EU i partneri razmatraju kratkoročne projekte (cevovodi, popravke) i dugoročna rešenja (obnovljivi izvori, električni kablovi, „dual‑use“ infrastruktura), uz važnu ulogu geopolitike i finansiranja.
Posle šoka rata u Iranu: Evropa ubrzava potragu za novim energetskim rutama (IMEC, GSI, East‑West)

Šok koji je rat u Iranu izazvao na svetskim tržištima energenata potvrdio je za evropske zvaničnike nužnost traženja alternativnih trgovinskih i energetskih ruta koje zaobilaze Tarski prolaz Hormuz. EU i partneri intenziviraju razmatranja projekata kao što su India‑Middle‑East‑Europe Economic Corridor (IMEC), East‑West Pipeline i Great Seas Interconnector (GSI).
Šta je IMEC?
IMEC je inicijativa koja predviđa kopnene i morske veze između Indije, zemalja Bliskog istoka i Evrope, sa tri glavna stuba: transport i trgovinska povezanost, energetska povezanost i digitalna infrastruktura. EU je podržala projekat memorandumom o razumevanju, a inicijativa uživa političku podršku, iako je formalnih potpisnika među 27 članica još malo.
Geopolitika i prepreke
Realizacija IMEC‑a je usko vezana za geopolitiku regiona. Projekat bi prošao kroz Izrael i za njegov napredak se često pominje normalizacija odnosa između Izraela i Saudijske Arabije — nešto što Saudijska Arabija uslovljava napretkom u pregovorima o palestinskom pitanju. Uslovi i odnosi u Zalivu, kao i posledice rata u Iranu, ključni su faktori koji mogu ubrzati ili usporiti saradnju.
„Alternativne izvozne rute su kreirane i daje se mogućnost izbora — druge trase će se graditi, na primer IMEC,“ rekao je predsednik Evropske komisije Ursula von der Leyen na nedavnom samitu G7.
Energetska infrastruktura: kratkoročne i dugoročne opcije
Najbrže izvedive mere su naftni i gasovodi i popravke infrastrukture u Zalivu — primer za to je East‑West Pipeline u Saudijskoj Arabiji, koji je nakon početka krize pojačao transport do kapaciteta od oko 7 miliona barela dnevno. EU i partneri razmatraju i ulaganja u obnovljivu energiju u Zalivu, kao i „dual‑use“ rešenja za nove cevovode koji bi mogli transportovati gas a u budućnosti i vodonik.
Great Seas Interconnector (GSI)
GSI je projekat kabla za prenos električne energije dug otprilike 1.208 kilometara, namenjen povezivanju elektro‑mreža kontinentalne Evrope sa Kiprom i, u kasnijoj fazi, sa Izraelom. Projekat je tehnički ambiciozan i može smanjiti energetsku izolaciju Kipra i Izraela, ali se suočava s birokratskim i finansijskim izazovima.
Uloga G7 i SAD
Države G7 i SAD razmatraju finansiranje i mehanizme podrške za izgradnju takve infrastrukture. SAD takođe podstiču regionalnu saradnju u Istočnom Sredozemlju — primer je otvaranje Eastern Mediterranean Energy Center na Rice University, koji treba da podrži razvoj prirodnog gasa i LNG‑infrastrukture.
Šta to znači za Evropu i susede
Za EU su alternativa i diverzifikacija puteva i izvora ključne za energetsku otpornost i stratešku autonomiju, naročito u svetlu ponovnih tenzija sa Rusijom i nestabilnosti u Persijskom zalivu. Ove teme su važne i za zemlje Zapadnog Balkana, koje posredno zavise od evropskog energetskog tržišta i stabilnosti snabdevanja.
Napomena: Tačan vremenski okvir za realizaciju velikih projekata ostaje neizvestan — mnogi zahtevi su politički i finansijski kompleksni, dok tehnička rešenja trebaju biti usklađena sa klimatskim ciljevima EU.
___
Associated Press kontribucije: Sam McNeil u Briselu i John Leicester u Parizu.
Pomozite nam da budemo bolji.

























