Ukrajina je 18. juna izvela najveći dronski napad od početka rata, pogodivši Moskavsku rafineriju i izazvavši velike požare i probleme sa kvalitetom vazduha. Kijev-Pečerska Lavra pretrpela je štetu od oko 10 miliona dolara, ali su vredne ikone evakuisane. Na Eurosatory-ju ukrajinske firme prikazale su napredne dronove i sisteme; partneri su obećali oko 4 milijarde dolara dodatne vojne pomoći. Na G7 samitu ponovo se razgovara o rešenju sukoba, dok uloga SAD izaziva zabrinutost u Evropi.
Ukrajina Izvela Najveći Dronski Napad: Moskavska Rafinerija Gore, Eurosatory i G7 u Fokusu

Dan 1577. Ukrajina je 18. juna izvela najmasovniji dronski napad od početka punog razmera rata, pogodivši jednu od ključnih energetskih tačaka Rusije — Moskavsku rafineriju nafte. Napad je izazvao velike požare i ponovo uznemirio snabdevanje gorivom u prestonici.
Rafinerija, koja snabdeva oko 40% moskovskog tržišta goriva, bila je meta po drugi put u roku od nedelju dana. Stanovnici jugoistočnih kvartova grada probudili su se uz guste crne stubove dima koji su se uzdizali iznad horizonta, a lokalne ekološke službe savetovale su ograničeno zadržavanje na otvorenom zbog straha od pogoršanja kvaliteta vazduha.
Rafinerije u Rusiji sve češće su meta ukrajinske kampanje dalekometnih bespilotnih letelica. Iako Kremlj često umanjuje efekat tih napada, poslednjih meseci u više ruskih regiona — uključujući nezakonito anektirani Krim i neke oblasti Sibira — primećeni su redovi na benzinskim pumpama i problemi u snabdevanju.
Napad na Kijev-Pečersku Lavru
Danima pre udara na Moskvu, rusko granatiranje pogodilo je istorijske objekte u Kijevu, među kojima je i manastir Kijev-Pečerska Lavra, za koji je procenjeno da je pretrpeo oko 10 miliona dolara štete. Ikone iz 17. i 18. veka hitno su evakuisane; direktor Lavre Maksym Ostapenko rekao je za Forbes Ukraine da su "izbegnuti nepovratni gubici", ali da će sanacija i restauracija objekata verovatno trajati i do dve godine.
Ukrajinske Odbrambene Tehnologije na Eurosatory-ju
Na sajmu Eurosatory 2026. u Parizu (16–19. jun) više od 50 ukrajinskih odbrambenih kompanija predstavilo je opremu i tehnologije. Ukrajina je imala petu najveću nacionalnu delegaciju, iza SAD, Francuske, Nemačke i Australije.
Kompanija Fire Point prvi put je imala sopstveni štand i predstavila novu generaciju dronova za koje tvrdi da mogu dostići ciljeve do 1.675 milja (oko 2.700 km). Fire Point je izložio i porodicu projektila, uključujući krstareću raketu "Flamingo" i balističku raketu FP-7, pri čemu su javno prikazani sistemi i dalje u fazama testiranja i razvoja, a ne u masovnoj proizvodnji.
Fire Point potpisao je memorandum sa nemačkom kompanijom HENSOLDT o zajedničkom razvoju sistema protivbalističke odbrane pod imenom FREYJA. Takođe je najavljen dogovor između Ukrainian Unmanned Technologies i francuske Haulotte Group o proizvodnji zemaljske robotske platforme "Ravlyk" namenjene logistici i evakuaciji u opasnim uslovima.
Na sajmu su se pojavili i sistemi za elektronsko ratovanje, protivdron tehnologije i robotska kopnena vozila — uključujući rešenja koja su već bila primenjena na bojnom polju.
Nakon 35. sastanka u Ramsteinu, ministar odbrane Mykhailo Fedorov izjavio je da su partneri 18. juna obećali oko 4 milijarde dolara nove vojne pomoći. Otprilike 1 milijarda dolara namenjena je za kupovinu američkih sistema Patriot, dok će više od 1 milijarde biti usmereno na nabavku dronova, uključujući paket od 150.000 jedinica koji finansira Velika Britanija.
G7: Ponovno Fokus Na Ukrajinu
Na samitu G7 u Évianu (Francuska) rasprava o Ukrajini ponovo je dospela u prvi plan nakon što su u prethodnom periodu dominantna bila diplomatija vezana za Bliski istok. Posle postignutog primirja između SAD i Irana, zapadni lideri vratili su pažnju na dugoročno rešenje konflikta u Evropi.
Predsednik SAD Donald Trump izjavio je da je spreman da se više uključi u mirovne pregovore i da je u kontaktu sa predsednicima Volodimirom Zelenskim i Vladimirom Putinom. Njegov povratak u diplomatsku ulogu izazvao je zabrinutost kod nekih evropskih saveznika, koji strahuju da bi SAD mogle dominirati pregovaračkim procesom i vršiti pritisak na Kijev da prihvati nepovoljne ustupke.
Izvor: Prvobitno objavljeno na Forbes.com; adaptirano i prevedeno za srpsko govorno područje.
Pomozite nam da budemo bolji.


































