Izveštaj Earth Insight-a, prenet u Mongabayu, upozorava da 1.443 km dugačak EACOP prolazi kroz staništa crnog nosoroga i 158 močvarnih zona u Ugandi i Tanzaniji. SAMUKA Ramsar oblast procenjena je na oko 117 miliona dolara u ekosistemskim uslugama, dok procene emisija govore o ~34,5 miliona metričkih tona godišnje tokom 25 godina. Lokalni aktivisti prijavljuju siltaciju i probleme sa vodom, dok TotalEnergies ističe da će oko 80% trase biti vraćeno u prirodno stanje.
Novi izveštaj: EACOP Preseče Staništa Crnog Nosoroga i 158 Močvarnih Zona — Rizici Za Ljude i Prirodu

Izveštaj organizacije Earth Insight, objavljen kroz tekst Mongabaya, alarmira da gotovo dovršeni Istočnoafrički naftovod (EACOP) prolazi kroz ključna staništa divljih životinja i najmanje 158 močvarnih zona u Ugandi i Tanzaniji. Projekat dugačak 1.443 km predviđen je za transport sirove nafte iz regiona Jezera Albert do tanzanskog luka Tanga, a komercijalni transport mogao bi da počne već u oktobru 2026. godine.
Ključni nalazi
Earth Insight navodi da trasa prolazi kroz opasne ekološke zone: rasprostranjenja ugroženih vrsta (među njima i crnog nosoroga), koridore za kretanje divljih životinja, kao i preko ili u neposrednoj blizini močvara i vodnih resursa od kojih milioni ljudi zavise.
Katie Boston, vodeća istraživačica: „Trasa prolazi upravo kroz rasprostranjenja ugroženih vrsta, najkritičnije je stanište crnog nosoroga.”
Istraživači posebno ističu prelaz reke Kibale/Bukoora kao osetljivo mesto čija fragmentacija može da ugrozi pangoline, afričke divlje pse i više vrsta primata. Lokacija je takođe u neposrednoj blizini močvarnog kompleksa SAMUKA i Jezera Viktorija, što pojačava rizik da bi potencijalni izlivi imali dalekosežne posledice po vodne lance i zajednice koje zavise od ribarstva i biljnih resursa.
Vrednost ekosistema i lokalne žalbe
Boston procenjuje da je SAMUKA Ramsar oblast vredna približno 117 miliona dolara u ekosistemskim uslugama, uključujući ribu, lekovito bilje i druge sirovine za obližnje zajednice. Lokalni aktivisti i organizacije, poput AFIEGO, ukazuju da se šteta već dešava: nabacivanje zemljišta u močvare izaziva zamućenje i siltaciju, a zamenske bušotine i infrastrukturni zahvati navodno su lošeg kvaliteta i utiču na dostupnost zajedničkih izvora vode.
„Svaki član zajednice sa kojim je AFIEGO razgovarao izneo je pritužbe,” navodi Diana Nabiruma iz AFIEGO.
Zdravstveni i klimatski uticaji
Ekstrakcija, transport i sagorevanje nafte i gasa doprinose zagađenju vazduha i vode, što je povezano sa bolestima poput astme i kardiovaskularnih problema. Mongabay i Climate Accountability Institute navode da bi EACOP mogao da emituje približno 34,5 miliona metričkih tona gasova staklene bašte godišnje tokom predviđenog životnog veka od 25 godina, što ima značajne implikacije za globalne napore smanjenja emisija.
Odgovor investitora
Investitori i državni partneri projekta — TotalEnergies, CNOOC, kao i vlade Ugande i Tanzanije — odbacuju deo kritika i tvrde da je trasa planirana kako bi se umanjila šteta. Prema ponuđenim izjavama, oko 80% otiska trase trebalo bi da bude vraćeno u prirodno stanje nakon izgradnje, uz navodna opsežna istraživanja koja su koristila pri projektovanju.
Međutim, razlika između planiranih mera i izveštaja lokalnih zajednica i nezavisnih istraživanja ukazuje na mogućnost konflikta interesa i potrebe za transparentnijim praćenjem, bržim mehanizmima odgovornosti i dodatnim merama zaštite biodiverziteta i voda.
Šta dalje?
Stručnjaci i aktivisti pozivaju na hitno i nezavisno praćenje ekoloških i socijalnih uticaja, bolje planiranje barijera protiv izliva, kompenzacije za pogođene zajednice i ubrzanje prelaska ka čistijim i pristupačnijim izvorima energije koji bi smanjili dugoročne zdravstvene, klimatske i ekonomske troškove.
Ko je pogođen: lokalne zajednice, ribari, prikupljači biljaka, staništa ugroženih vrsta i širi vodeni sistemi koji snabdevaju region Jezera Viktorija.
Pomozite nam da budemo bolji.




























