Autonomni robot Ran je 2022. skenirao donju stranu Dotsonove ledene police i otkrio neočekivane strukture — terase, kanale i suzne udubine duge i do 305 m. Ran je nestao početkom 2024. tokom ponovne misije, a potrage nisu pronašle tragove ni krhotine. Istraživanje ukazuje da toplija struja Circumpolar Deep Water erodira policu neujednačeno, ubrzavajući stanjivanje koje oslobađa glečere i podiže nivo mora. Mape iz istraživanja, objavljene u Science Advances, pomažu u preciznijim prognozama budućih promena.
Misterija ispod Dotsonove ledene police: robot Ran otkrio neobične oblike leda — pa nestao

Antarktik krije ogromne ledene police koje prekrivaju kopneni led ispod sebe. Kako je direktan pristup opasan i tehnički zahtevan, istraživači su za istraživanje donje strane Dotsonove ledene police poslali autonomni podvodni robot Ran — svetlo-narandžastu autonomnu podvodnu letelicu dužine oko 6 m (≈20 feet).
Kako je Ran radio
U 2022. godini, kao deo rada International Thwaites Glacier Collaboration, Ran je zaronio u šupljinu ispod Dotsonove ledene police i sonarom okrenutim nagore skenirao dno leda. Mape koje je poslao obuhvataju oko 140 km² (≈54 square miles) i otkrile su detalje koje satelitski snimci ne pokazuju.
Neobične strukture ispod leda
Podaci su razotkrili da donja strana police nije glatka već izuzetno raznovrsna: u nekim zonama led se spušta stepenasto poput zamrznutog stepeništa, u drugim je isklesan u glatke kanale i brazde, a pojavile su se i suzne, "teardrop" udubine koje vire prema gore u led, neke duge i do 305 m (≈1.000 feet). Ove nepravilnosti ne vide se iz svemira, pa je Ran pružio prvi detaljan uvid u ovaj svet ispod leda.
„Bila je to pomalo kao da prvi put gledamo dalju stranu Meseca,“ rekla je Anna Wåhlin, okeanografkinja sa Univerziteta u Geteborgu i vođa projekta.
Nestanak Rana
Početkom 2024. tim je ponovo poslao Rana da proveri promene na polici — ali robot je zaronio i više se nije vratio na površinu. Signal je nestao, a pretrage uz pomoć akustične opreme, helikoptera i dronova nisu pronašle delove niti krhotine. Mogući uzroci koje tim navodi uključuju mehanički kvar, sudar sa ledenim grebenom, neželjni susret sa životinjom ili prevelik pritisak na većim dubinama; međutim, tačan razlog ostaje nepoznat.
Zašto su oblici takvi — i šta to znači
Analiza pokazuje da je glavni krivac za neujednačeno topljenje podledna struja poznata kao Circumpolar Deep Water — relativno toplija i slanija masa vode iz Južnog okeana koja dopire do ruba police i postepeno je erodira. Različite brzine i snage ovog toka menjaju način na koji led biva oblikovan: sporiji tokovi stvaraju stepenaste terase, dok brži isecaju glatkije kanale i suzne udubine. Takođe, zapadni deo Dotsonove police topi se brže jer ga jači tokovi više izlažu toj toplijoj vodi.
To ima važne posledice: ledene police deluju kao "bravica" koja drži glečere na kopnu. Kako se police stanjiju i oslabe, one manje efikasno zadržavaju glečere, pa njihovo ubrzano klizanje u okean povećava doprinos podignutom nivou mora. Od 1979. godine doprinos otapanja sa Antarktika iznosi otprilike 1,27 cm (~0,5 inča).
Mape i podaci koje je Ran poslao (objavljeni u časopisu Science Advances) pomažu naučnicima da bolje modeliraju buduće promene i preciznije procene koliko će glečeri doprineti porastu nivoa mora.
Zaključak: Iako je nestanak Rana zagonetan i još nerešen, njegove ranije snimke značajno su unapredile razumevanje procesa koji podjednako utiču na regionalne i globalne promene nivoa mora.
Pomozite nam da budemo bolji.




























