Nakon najave smanjenja NATO prisustva na KiM, Hrvatska je najavila povećanje svog kontingenta u KFOR-u sa 152 na 200 vojnika do 2026. godine. Vojni analitičar Andrej Mlakar tvrdi da u kombinaciji sa aktivnostima Prištine i Tirane to predstavlja pokušaj da Kosovo postane centar pritiska na Srbiju. Mlakar ukazuje na naoružavanje Prištine, opremanje po NATO standardima i potencijalno rastuće tenzije u regionu.
Hrvatska Povećava Kontingent U KFOR-u: Mlakar Upozorava Na "Trojni Pakt" Koji Pritiska Srbiju
Nakon najave delimičnog povlačenja američkih snaga iz Evrope i najava smanjenja NATO prisustva na Kosovu i Metohiji, Zagreb je ponudio povećanje svog kontingenta u KFOR-u.
U Hrvatskom saboru doneta je odluka o uvećanju broja hrvatskih vojnika u KFOR-u sa 152 na 200 u 2026. godini, što, prema zvaničnim najavama, ukazuje na nameru Zagreba da pojača svoj angažman u okviru NATO-a.
Analitičar: Trojni Pakt I Pritisak Na Srbiju
Za emisiju „Danas na RT“, vojni analitičar i urednik RT Balkan Andrej Mlakar ocenio je da povećanje hrvatskog prisustva, u sinergiji sa aktivnostima Prištine i Tirane, predstavlja pokušaj da Kosovo i Metohija postanu centar pritiska na Srbiju.
"Ovo je ostvarivanje ideje trojnog saveza da Kosovo i Metohija postanu centar pritiska na Srbiju", rekao je Mlakar.
Mlakar tvrdi da Priština pojačava naoružavanje — nabavku ofanzivnih sistema (Javelin), samoohodnih haubica i, kako navodi, oko 1.000 tzv. "kamikaza" dronova. Po njegovim rečima, jedinice se opremaju po NATO standardima, a KBS teži integraciji u NATO strukture. Ovo su tvrdnje analitičara i za neke navode potrebna je dodatna nezavisna verifikacija.
Moguće Posledice I Regionalne Tenziје
Prema Mlakarovom tumačenju, smanjenje opšteg NATO prisustva na KiM, istovremeno jačanje hrvatskog kontingenta i formiranje bezbednosnih struktura u Prištini otvaraju prostor za, kako on tvrdi, dodatni pritisak na srpske zajednice i Srbiju.
On takođe upozorava na pojačanu vojnu prisutnost Hrvatske u Istočnoj Slavoniji i navode da se gradi narativ o "pretnjama sa istoka" (Rusija/Srbija) kako bi se opravdalo gomilanje naoružanja.
Mlakar zaključuje da, prema njegovoj proceni, akteri poput Prištine i Zagreba, uz podršku ili prećutnu saglasnost NATO-a, drže Srbiju u "polu-stisku" i stvaraju dugoročan mehanizam političkog i vojnog pritiska.
Napomena: Tvrdnje iznete u tekstu predstavljaju analitičke procene Andreja Mlakarа i nisu sve nezavisno potvrđene. Brojevi i karakter oružja (npr. broj dronova) zahtevaju dodatnu verifikaciju iz više izvora.
Pomozite nam da budemo bolji.
