Par evropskih dabrova pušten u Cropton Forest 2019. izgradio je šest brana i stvorio široka močvarna staništa koja su u roku od pet godina smanjila rizik od poplava nizvodno. Studija Univerziteta u Leedsu beleži da su brane zadržavale vodu u gornjem slivu, usporavale poplavne talase i pružale koristi tokom suše. Zabeleženo je i povećanje bioraznolikosti, uključujući vodozemce, šišmiše, sisare i važke, te rođenje 11 mladunaca dabrova.
Dabrovi Preokrenuli Pejzaž U Yorkshireu — Šest Brana Koje Smanjuju Rizik Od Poplava

Par evropskih dabrova koji su 2019. pušteni u ograđeno područje Cropton Foresta na severu Engleske u roku od pet godina značajno je promenio lokalni pejzaž: izgradili su šest brana, oblikovali obimna močvarna staništa i doprineli smanjenju rizika od poplava nizvodno.
Šta su naučnici zabeležili
Istraživači sa Univerziteta u Leedsu pratili su ovaj petogodišnji projekat koji je sprovodila organizacija Forestry England uz licencu Natural England. Tim je zabeležio izgradnju šest dabrovih brana i širenje vlažnih staništa koja zadržavaju vodu u gornjem slivu, usporavaju kretanje poplavnih talasa i ublažavaju vrhove poplava nizvodno.
"Ovo je prvi put da je na istom mestu mereno toliko različitih pokazatelja, uključujući poređenja pre i posle dolaska dabrova," rekao je prof. Mark Smith sa Odeljenja za geografiju Univerziteta u Leedsu. "Lokacija je transformisana na načine koje nismo očekivali."
Naučnici su takođe napomenuli da je jedna od šest brana postala najveća poznata dabrova brana u Engleskoj, te da je nova močvarna zona delovala kao prirodno skladište vode tokom intenzivnih padavina, dok je u sušnim periodima pomogla očuvanju vlage i stanišnih uslova.
Efekti na biodiverzitet
Studija beleži povećanje bioraznolikosti u zoni delovanja: bogatiji sastav biljnih vrsta i rast broja životinjskih taksona — od vodozemaca i važki do šišmiša i drugih sisara. Tokom trajanja ispitivanja rodilo se 11 mladunaca dabrova, što je dodatni znak da su uslovi pogodni za trajno naseljavanje.
Cath Bashford, službenica za oporavak vrsta pri Forestry England u Yorkshireu, istakla je da su dabrovi „stvorili složeno močvarno stanište koje povezuje reku sa poplavnim ravnicama, zadržava vodu u gornjem slivu i donosi benefite i u suši i u poplavnim periodima.”
Širi značaj i zaključci
Ovo ispitivanje je važno zato što je omogućilo merenja promena pre i posle reintrodukcije, dajući retke dokaze o neposrednim ekosistemskim efektima povratka krajnje inženjerske vrste poput dabra. Iako su lokalni rezultati obećavajući, autori studije upozoravaju da je potrebno dalje praćenje i procena pre nego što se slični projekti šire na druge slivove.
Zaključak: Reintrodukcija dabrova u Cropton Forest pokazuje kako povratak vrste inženjera može unaprediti prirodno upravljanje vodama, pomoći u ublažavanju poplavnih talasa i podstaći lokalnu bioraznolikost — ali zahteva pažljivo upravljanje i dugoročno praćenje.
Pomozite nam da budemo bolji.


































