Arheolozi Muzeja Moesgaard otkrili su u Søftenu veliko vikinško nalazište od oko 100.000 m² sa preko 80 poluzemnih kućica i jasnim znakovima tekstilne proizvodnje. Nalazi uključuju vretenaste utege, delove za razboje, srebrne novčiće, staklene perle i keramiku. Raspored objekata ukazuje na centralizovanu kontrolu proizvodnje i povezanost sa širim trgovačkim mrežama. Planirana radiokarbonska datiranja i analiza polena treba da razjasne detalje o tipu i obimu proizvodnje.
Ogroman vikinški kompleks tekstilne proizvodnje otkriven u Søftenu

Arheolozi Muzeja Moesgaard objavili su otkriće velikog vikinškog naselja u Søftenu, površine oko 100.000 m², koje otkriva visok stepen organizacije u proizvodnji tekstila u vreme prelaza iz kasnog gvozdenog do ranog vikinškog doba.
Nalazište i datovanje
Lokacija se nalazi 10 km severno od Aarhusa, na poluostrvu Jutland, a slojevi i materijalni ostaci ukazuju da je naselje aktivno između približno 600. i 950. godine n.e. Tim je tokom desetomesečnog iskopavanja identifikovao zonu za preradu lana i preko 80 poluzemnih kućica, tzv. pit houses, koje su služile kao radionice i boravišni prostori.
Šta je pronađeno
Među ključnim nalazima su vretenasti utezi, delovi za tkalačke razboje, srebrni novčići, staklene perle i keramika. Ti artefakti jasno ukazuju na intenzivnu tekstilnu proizvodnju, ali i na povezanost sa trgovinom i širim ekonomskim mrežama.
Liv Stidsing Reher-Langberg, vođa iskopavanja: „Imamo vretenaste utege, imamo utege za razboje; to nam govori šta se dešavalo u tim poluzemnim kućicama.“
Organizacija proizvodnje i društveni značaj
Raspored sa jasno odvojenim zonama za proizvodnju i zanate, uz prisustvo samo jednog većeg stambenog objekta, sugeriše da je proizvodnja bila centralizovana i pod nadzorom moćnije osobe ili grupe koja je kontrolisala resurse. Takva organizacija implicira da lokalitet nije služio samo lokalnom tržištu, već da je bio deo šire, verovatno međunarodne trgovačke mreže u koju je ulazio i Aarhus (Aros).
Kasper Andersen, istoričar Muzeja Moesgaard: „Da bi postojalo mesto poput Søftena, potrebna je veoma dobro organizovana društvena struktura sa proizvodnom linijom, ali je potreban i tržišni prostor za plasman proizvoda.“
Dalji koraci istraživanja
Arheolozi planiraju radiokarbonska datiranja i analize polena kako bi preciznije odredili starost slojeva i vrstu tekstilne proizvodnje. Raniji nalazi srebrnih novčića, koje su otkrili ljudi s detektorima metala, dodatno su probudili interes za lokaciju pre početka planske izgradnje u okolini.
Zašto je otkriće važno
Nalaz potvrđuje da su Vikinzi imali složene proizvodne kapacitete i organizovane društvene strukture, suprotstavljajući se stereotipima o njima kao isključivo ratničkim ili „barbarskim“ zajednicama. Søften pruža vredan uvid u ekonomsku povezanost sela i gradova, kao i u ulogu tekstilne industrije u regionalnoj i međunarodnoj trgovini tog perioda.
Pomozite nam da budemo bolji.




























