Svet Vesti
Nauka

Neobično otkriće: Dve "super-puf" planete TOI‑791 b i c ređe od šećerne vune

Neobično otkriće: Dve "super-puf" planete TOI‑791 b i c ređe od šećerne vune

Međunarodni tim otkrio je dve egzoplanete izuzetno male gustine, TOI‑791 b (0,038 g/cm³) i TOI‑791 c (0,047 g/cm³), koje su ređe i od šećerne vune. Planete su približno veličine Jupitera i nalaze se u 5:3 rezonanci, što izaziva merljive varijacije u tranzitnom vremenu. Otkriće se zasniva na osam godina posmatranja, uključujući podatke sa ASTEP teleskopa na Antarktiku, a planirana su dalja ispitivanja uz pomoć James Webb teleskopa.

Međunarodni tim astronoma otkrio je izuzetno neobičan sistem dveju egzoplaneta — TOI‑791 b i TOI‑791 c — čije su gustine niže od gustine šećerne vune. Otkriće, vođeno istraživačima sa Univerziteta u Oksfordu uz saradnju Université Côte d’Azur i Univerziteta u Birminghamu, dovodi u pitanje standardne predstave o nastanku i strukturi džinovskih planeta.

Šta su "super-puf" planete?

Super-puf planete su izuzetno niske gustine: iako imaju prečnike slične Jupiteru, njihov ukupan sastav je toliko razređen da se njihova gustina meri u stotinama grama po litru. U slučaju TOI‑791 sistema, TOI‑791 b ima gustinu od 0,038 g/cm³ dok TOI‑791 c ima 0,047 g/cm³. Za poređenje: šećerna vuna ima oko 0,05 g/cm³, Zemlja 5,5 g/cm³, a Jupiter 1,33 g/cm³.

Orbita i gravitaciona veza

Obe planete kruže oko F7-tip patuljastog zvezdanog domaćina u sazvežđu Volansa, na udaljenosti od oko 1.110 svetlosnih godina. One su u retkoj 5:3 srednjoj rezonanci, što znači da unutrašnja planeta napravi pet orbita za gotovo tri orbite spoljašnje. Takva rezonanca izaziva ponovljeno međusobno gravitaciono povlačenje koje proizvodi merljive varijacije u vremenu njihovih tranzita preko diska zvezde.

Kako su otkrivene i izmerene

Signale je prvobitno identifikovalo nekoliko volontera u okviru građansko-naučnog projekta Planet Hunters TESS koristeći podatke satelita NASA-inog TESS-a (2019. i 2023.). Istraživači su potom kombinovali osam godina posmatranja, uključujući ključne rezultate sa zemaljskog ASTEP teleskopa na Antarktiku, da bi odredili veličine, mase i tako izvedene gustine ovih planeta.

Poseban doprinos dao je antarktički program: tokom antarktičke zime, meseci neprekidne tame omogućili su beleženje tranzita dužih od 11 sati u jednoj neprekinutoj sesiji — to su najduži kontinuirani planetarni tranziti ikada potpuno zabeleženi sa tla.

Šta ovo znači za teoriju formiranja planeta

Poreklo super-puf planeta još se ne razume potpuno. Jedna od vodećih hipoteza kaže da ove planete nose ogromne atmosfere bogate vodonikom i helijumom koje čine veliki deo njihove ukupne mase. Takve atmosfere mogle su se akumulirati dok su planete nastajale u hladnim, spoljnim regionima protoplanetarnog diska gde je gas bio obilniji.

Planovi za dalja istraživanja

Tim planira dalja posmatranja, uključujući spektralna ispitivanja pomoću James Webb svemirskog teleskopa, kako bi proverio prisustvo molekula koji sadrže ugljenik, azot i kiseonik u atmosferama. Takva posmatranja mogla bi otkriti poreklo gasova i dati uvid u dugačku evoluciju ovog retkog multiplanetarnog sistema.

Studija je objavljena u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno