Tekst analizira posetu arhiepiskopkinje Sarah Mullally Svetoj zemlji i raspravlja o položaju hrišćana u Izraelu i na Palestinskim teritorijama. Prema izveštajima Stejt departmenta i istraživanjima Open Doors i Pew-a, Izrael pruža znatnu zakonsku zaštitu verskih sloboda, dok Palestinske teritorije beleže ozbiljne oblike pritisaka i progona. Autor poziva na izbalansiran i informisan pristup crkvenih lidera koji prepoznaje sve izvore pretnji, uključujući džihadistički ekstremizam i unutrašnje represije.
Arhiepiskopkinja Kanterberija, Izrael i Patnja Hrišćana: Kritika Posete Svetoj Zemlji

Koja država na Bliskom istoku danas nudi najjaču pravnu zaštitu i najmanji rizik od progona za hrišćane? Prema izveštaju Stejt departmenta SAD i drugim izvorima, među kandidatima ističe se Izrael.
Pravni okvir i slobode
Zvanični izveštaji navode da izraelski zakoni i presude Vrhovnog suda štite slobodu savesti, vere i bogosluženja bez obzira na versku pripadnost, a da država krivično goni dela koja oskrnave verska mesta ili sprečavaju pristup bogoslužiteljima.
Hodočašće arhiepiskopkinje Sarah Mullally
Poseta arhiepiskopkinje Kanterberija Sarah Mullally Svetoj zemlji privukla je veliku pažnju. Tokom hodočašća, prema autoru originalnog teksta, niz javnih nastupa i fotografija na društvenim mrežama naglasio je teškoće palestinskih hrišćana i nagovestio kritički stav prema izraelskoj politici.
Mullally je u otvorenom pismu anglikancima pozvala na okončanje "okupacije" i održivo rešenje dve države, sa Jerusalemom kao zajedničkom prestonicom. Kritičari su ukazali da pismo nije pomenulo ranija pregovaranja, uključujući ponudu koju je izneo Ehud Olmert 2008. i koju su palestinske vlasti tada odbile.
Situacija hrišćana na Zapadnoj obali i u Palestinskim teritorijama
Humanitarne i istraživačke organizacije beleže da su Palestinske teritorije izložene značajnim pritiscima na hrišćane. Open Doors je rangirao Palestinske teritorije na 62. mestu na svojoj listi za 2025. godinu i dokumentovao slučajeve pritisaka na porodice hrišćana i pretnji prema pastorima, uključujući i slučaj ubistva mlade žene koja se preobratila krajem 2024. godine.
Bezbednosni kontekst i ekstremizam
Izrael navodi da mere poput kontrolnih punktova postoje iz bezbednosnih razloga, posebno u svetlu pretnji džihadističkog ekstremizma, koji, prema dostupnim podacima, predstavlja jednu od najvećih pretnji hrišćanima širom sveta. Istovremeno, postoji zabrinutost zbog nasilja i provokacija pojedinih jevrejskih ekstremista i doseljenika na Zapadnoj obali, protiv kojih izraelske vlasti često bivaju pozivane na odlučniji odgovor.
Nuansa i poziv na ravnotežu
Autor pobuđuje pitanje ravnoteže: dok Izrael nije na listi najgorih zemalja po stepenu progona hrišćana (Open Doors 2026), Palestinske teritorije beleže teške slučajeve pritisaka i progona. Istovremeno, kritika ukazuje na to da se u javnim nastupima mora razlikovati odgovornost izraelskih vlasti, problema sa ekstremistima i odgovornosti palestinskih institucija za unutrašnja kršenja prava.
Završna ocena
Umesto jednostranog pristupa, autor poziva na izbalansiran i informisan stav koji prepoznaje složenost situacije: potrebu da se zaštite verske slobode i hrišćanske zajednice, da se osudi verski i politički nasilnik gde god da se javi, i da crkveni lideri javno promovišu istinu bez podsticanja predrasuda prema bilo kojem narodu.
"Daleko najveća pretnja hrišćanima širom sveta jeste islamski ekstremizam," piše autor, ali dodaje da nijedna država nije bez odgovornosti za kršenja koja se dešavaju na njenoj teritoriji.
Pomozite nam da budemo bolji.




























