Sažetak: Napad na manastir Kijevsko-pečersku lavru i stotine drugih verskih i kulturnih lokacija u Ukrajini izazvao je osude međunarodne javnosti. Stručnjaci iz Atlantic Councila i druge institucije smatraju da ciljanje verišta i verskih lidera ima cilj demoralisanja i razaranja zajednica, a UNESCO prijavljuje preko 500 oštećenih lokaliteta. Međunarodni organi, uključujući MKS, razmatraju pravne korake i sankcije protiv odgovornih.
Putin I Napadi Na Svetinje: Taktike Koje Podsećaju Na Uništavanje Kulturnog Nasleđa

Bombardovanje kompleksa manastira Kijevsko-pečerske lavre i sve češći napadi na crkve, sinagoge i džamije širom Ukrajine izazvali su međunarodnu osudu i optužbe da Kremlj primenjuje strategije koje, po oceni stručnjaka, podsećaju na istorijske napade na verske i kulturne simbole.
Šta se dogodilo? U seriji vazdušnih udara — uključujući napade bespilotnim eksplozivnim letelicama i dalekometnim raketama — pogođeni su stari manastiri, katedrale i druge kulturne lokacije. UNESCO je zabeležio da je tokom rata pogođeno više od 500 kulturnih i verskih lokaliteta, a poslednji napad na Kijevsko-pečersku lavru izazvao je posebno uznemirenje zbog njenog istorijskog i duhovnog značaja.
Stav stručnjaka Mercedes Sapuppo iz Atlantic Councila upozorava da usmereno gađanje verskih objekata i ubistva duhovnih vođa predstavljaju taktiku koja ima cilj demoralisanje i razaranje zajednica. Ona ističe istorijske paralele sa nacističkim napadima na verske ustanove u predvečerje i tokom Drugog svetskog rata, ali naglašava i savremeni kontekst: napadi su deo šire strategije usmerene na kulturno nasleđe i civilnu infrastrukturu.
Međunarodne reakcije Francuski ministar spoljnih poslova Jean-Noël Barrot uporedio je udar na Lavru sa zamislivim napadom na Notr Dam, dok su američki zakonodavci predložili Zakon protiv ruske "Rata protiv vere" (Countering Russia’s War on Faith Act) koji zahteva praćenje napada i uvođenje sankcija protiv odgovornih zvaničnika. NATO i druge institucije takođe su osudile napade; holandsko Tužilaštvo Međunarodnog krivičnog suda (MKS) podiglo je optužbe u vezi sa prisilnim odvođenjem ukrajinske dece, a izdata je i poternica za visoke zvaničnike u vezi sa tim prestupima.
Pravni okvir Rimstatut i međunarodno humanitarno pravo zabranjuju namerno usmeravanje napada protiv verskih objekata i kulturnih spomenika. Analitičari upozoravaju da takvi napadi mogu predstavljati osnov za dodatne optužbe za ratne zločine ukoliko se dokaže da su bili namerni i sistematski.
Širi kontekst i posledice Pored fizičkog uništavanja nasleđa, zabeleženi su i slučajevi ubistava, otmica, pritvaranja i mučenja verskih lidera, kao i prisilne deportacije i pokušaji indoktrinacije dece iz okupiranih područja. Stručnjaci smatraju da je cilj ovih postupaka dugoročno slabljenje nacionalnog i kulturnog identiteta Ukrajine.
"Ciljanje vere i kulturnog nasleđa deo je strategije da se demorališu i razore zajednice", kaže Mercedes Sapuppo.
Zaključak Napadi na Kijevsko-pečersku lavru i druge verske i kulturne lokacije unose dodatnu dimenziju u međunarodne optužbe protiv Kremlja. Dok se diplomatski i pravni postupci razvijaju, UNESCO, MKS i niz zapadnih država prate štetu i razmatraju mere kako bi zaštitili kulturno nasleđe i odgovorne doveli pred sud.
Pomozite nam da budemo bolji.




























