Ukrajinski dronovi su u poslednjih mesec dana znatno pojačali udare na rusku energetsku i vojnu infrastrukturu, što je dovelo do nestašica goriva i stanja vanrednog stanja na Krimu. Jedne noći registrovano je oko 660 dronova u 12 regiona, a Kremlj je priznao probleme i razmatra zabranu izvoza dizela. Zapad vidi promenu na terenu, ali unutrašnje političke dinamike u Rusiji smanjuju verovatnoću brzog povlačenja Kremlja.
Rusija Gori, Ali Ne Očekujte Da Putin Popusti — Dronovi Pogađaju Rusku Logistiku

Na ulicama Moskve nezadovoljni vozači čekaju u dugim kolonama kako bi natočili gorivo, suočeni sa akutnim nacionalnim nedostatkom. Mnogi tvrde da su ceo dan krstarili gradom u potrazi za benzinskim pumpama — neobično za prestonicu jedne od najvećih svetskih proizvođača energije, koja je do nedavno bila delimično zaštićena od posledica rata u Ukrajini.
Obim napada i ciljevi
U poslednjih mesec dana ukrajinska kampanja dronovima dobila je na intenzitetu. Jedne noći prošle nedelje, Rusija je prijavila presretanje približno 660 dronova u 12 regiona — jedan od najvećih talasa napada otkako je Moskva započela invaziju 2022. Ciljevi nisu nasumični: rafinerije, naftni terminali, mornarički brodovi i pogoni za proizvodnju oružja duboko na ruskoj teritoriji.
Uticaj na civilnu logistiku i ekonomiju
Posledice su vidljive — na pumpama širom zemlje formiraju se redovi, a u anektiranom Krimu je privremeno obustavljena prodaja goriva dok je poluostrvo stavljeno u stanje vanrednog stanja. Nezavisni mediji dokumentuju nestašice i poremećaje u snabdevanju koje vlasti pokušavaju da umanje.
Reakcija Kremlja
Predsednik Vladimir Putin sazvao je vanredni sastanak i priznao da su nacionalne rezerve benzina „iscrpljene do neugodnih nivoa“. Najavio je formiranje radne grupe za pitanja goriva i saopštio da se razmatra potpuna zabrana izvoza dizela — uprkos ranijim izjavama zvaničnika koji su to demantovali. Putin je takođe upozorio na rizike po poljoprivredu i naglasio potrebu za minimalizovanjem uticaja taktičkih udara na civilnu infrastrukturu.
„Dobro znate da problemi za vozače i za preduzeća i dalje traju… Nažalost, i na benzinskim pumpama i dalje ima redova,“ rekao je Putin.
Međunarodni kontekst i posledice
Zapadne institucije i lideri to doživljavaju kao znak promena na terenu. Predsednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da se „tok menja za Ukrajinu“, dok izveštaj Council on Foreign Relations povezuje pojačane dronske operacije sa povratkom oko 78 kvadratnih milja teritorije Ukrajini u februaru. Ton nekoliko zapadnih zvaničnika, pa i američkog predsednika, postao je opreznije podržavajući Ukrajinu.
Zašto to možda neće prisiliti Moskvu na povlačenje
I pored vidljivih problema, nije izvesno da će to naterati Kremlj da promeni strategiju. Putin je izgradio sliku nepokolebljivog lidera; svaki sporazum koji se ne bi mogao predstaviti kao odlučna pobeda rizikuje unutrašnje tenzije. Jastrebovi u vrhu vlasti i dalje zastupaju stav da ceo Donbas treba osvojiti, a nacionalni narativ i geopolitičke ambicije ograničavaju mogućnosti brzog i javnog popuštanja.
Zaključno, ukrajinska kampanja dronovima nanosi stvarne udarce ruskoj logistici i ekonomiji i već menja odnose snaga, ali politički i propagandni zahtevi Kremlja čine neposrednu kapitulaciju malo verovatnom.
Pomozite nam da budemo bolji.


































