Toplotni talas u moru duž obale Kalifornije izazvao je masovni pomor morskih ptica. Visoke temperature smanjile su dostupnost hranljivih hladnih voda u kojima žive kril, sardele i inćuni, što je dovelo do izgladnelih i oslabljelih ptica. NOAA je potvrdila formiranje El Niñoa koji može pogoršati situaciju i potrajati do 2027. godine. Rehabilitacioni centri lečili su stotine izgladnelih jedinki, a naučnici prate dalje posledice na morske ekosisteme.
Toplotni talas u moru izazvao masovni pomor morskih ptica kod Kalifornije — El Niño može pogoršati stanje

SAN DIEGO — Na jednoj od plaža u San Dijegu ornitološkinja specijalizovana za morske ptice Tammy Russell gotovo je odmah naišla na niz pernatih leševa izbačenih na obalu — jedan za drugim. Neki su ležali među izbačenim algama (kelpom), drugi su bili zaklonjeni pod kamenjem.
Svakog meseca naučnici i volonteri sprovedu ankete o pticama izbačenim na obalu; ti dugi nizovi podataka pomažu da se otkriju i kvantifikuju pretnje. Prema Russell, rezultati poslednjih anketa predstavljaju sumornu sliku posledica masivnog toplotnog talasa u moru koji mesecima traje duž delova kalifornijske obale.
Zašto ptice gladuju?
Rekordno visoke temperature površinskog mora smanjile su pojas hladne, hranljive vode uz obalu — zonu u kojoj uspevaju kril, sardele i inćuni. Manjak sitne plene uzrokuje glad, slabost i često oportunističke infekcije kod ptica koje se hrane tim resursima, kao što su kalifornijski smeđi pelikani, kormorani i obične mure.
„Videli smo kormorane kako doplivaju do obale i uginu u roku od sat vremena — jednom je bilo i za 15 minuta. To je bilo srceparajuće i događa se duž cele obale,” kaže Tammy Russell.
El Niño i budući rizici
NOAA je u junu potvrdila formiranje El Niñoa, prirodnog fenomena zagrevanja centralnog Pacifika koji menja klimatske obrasce i povećava globalne temperature. Agencija očekuje da bi ovaj događaj mogao ojačati i potencijalno potrajati do 2027. godine, što bi moglo dodatno pogoršati nestašicu hrane u priobalnim ekosistemima.
Scripps Institution of Oceanography meri dnevne temperature na 10 obalnih stanica čiji zapisi sežu više od sto godina. Ove godine tri stanice su oborile temperaturne rekorde tokom 40 dana ili više, navodi direktorica programa Melissa Carter. Robotski podvodni glajderi takođe su zabeležili visoke anomalije temperature i na većim dubinama, što ukazuje na širi poremećaj u vodama južne Kalifornije.
Posledice za divlje životinje i ljudske napore
Centri za rehabilitaciju prijavili su stotine izgladnelih ptica lečenih ovog proleća. J.D. Bergeron iz International Bird Rescue napominje da, kada ptice ogladne, one počinju da traže hranu na neuobičajenim mestima — napadaju ribarske brodove ili dolaze na molove, što povećava rizik od povreda udicima i zapetljavanja u udice i kanape.
Većina pregledanih mrtvih i oslabljelih ptica bila je mlada i izrazito pothranjena; većina testova bila je negativna na ptičji grip, a neke jedinke su imale oportunističke infekcije povezane sa pothranjenošću, navodi California Department of Fish and Wildlife.
Krysta Rogers, viša državna naučna stručnjakinja, dodaje da neke visoke stopa smrtnosti mladunaca može biti posledica prirodnih fluktuacija populacije nakon uspešne sezone razmnožavanja 2025. godine, ali da ni efekat toplotnog talasa ne treba isključiti.
Istorijski kontekst
Ovakvi poremećaji nisu prvi put da pogađaju Pacifik. 2013. godine formirala se topla masa poznata kao "the blob" koja je remetila morske ekosisteme godinama, a 2015. se preklopila sa jakim El Niño događajem. Tada su se na plažama pojavili milioni leševa običnih mura, što je predstavljalo jedan od najvećih zabeleženih pomora morskih ptica.
Obične mure, koje podsećaju na tanke pingvine, imaju izuzetno visok metabolizam: ako ne unesu plen težine 10–30% sopstvene telesne mase dnevno, iscrpiće zalihe masti i biti u riziku od smrti već za tri dana. Studije takođe pokazuju da samo deo ptica koje uginu na moru dođe do obale, pa su procene ukupnih gubitaka često mnogo veće od brojeva na plažama.
Naučnici prate situaciju i prikupljaju podatke iz terenskih anketa, rehabilitacionih centara i morskih mernih sistema kako bi bolje razumeli obim pomora i planirali odgovore za zaštitu ugroženih vrsta.
Podaci: NOAA, Scripps Institution of Oceanography, California Department of Fish and Wildlife, International Bird Rescue.
Pomozite nam da budemo bolji.


































