Ruska ambasada u BiH saopštila je da novi visoki predstavnik može preuzeti dužnost samo uz odobrenje Saveta bezbednosti UN. Ambasada tvrdi da nije učestvovala na jučerašnjem sastanku Upravnog odbora PIK-a u Sarajevu i obustavila je aktivnosti u PIK-u zbog neslaganja oko izbora Kristijana Šmita. EU i SAD nisu postigle saglasnost, a Lujs Krišok je imenovan za vršioca dužnosti i danas je preuzeo funkciju.
Ruska ambasada: Novi visoki predstavnik u BiH može stupiti na dužnost samo uz odobrenje Saveta bezbednosti UN

Ruska ambasada u Bosni i Hercegovini potvrdila je da, po stavu Moskve, mesto visokog predstavnika u BiH ostaje upražnjeno nakon odlaska Valentina Inzka i da novi visoki predstavnik može preuzeti dužnost jedino nakon što dobije odobrenje Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija.
"Rusija nema nikakve veze sa sastankom Upravnog odbora Saveta za implementaciju mira u BiH održanim juče u Sarajevu, niti sa odlukom u vezi sa takozvanim vršiocem dužnosti visokog predstavnika", navodi se u saopštenju Ambasade Ruske Federacije u BiH.
U istom saopštenju Ambasada naglašava da Rusija ostaje jedan od garanta Dejtonskog mirovnog sporazuma i da zadržava svoje mesto u Upravnom odboru PIK-a (Saveta za implementaciju mira). Kao razlog za privremenu obustavu učestvovanja u radu PIK-a navodi se neslaganje sa načinom izbora Kristijana Šmita, kojeg Moskva nije smatrala legitimnim visokim predstavnikom.
Ambasada je takođe istakla da zemlje Evropske unije i Sjedinjene Američke Države nisu postigle saglasnost oko imena novog visokog predstavnika na jučerašnjoj sednici Upravnog odbora PIK-a u Sarajevu.
Istovremeno, Lujs Krišok je formalno imenovan za vršioca dužnosti visokog predstavnika do konačnog imenovanja novog zvaničnika i danas je preuzeo funkciju.
Kontext: Pitanje legitimiteta i procedure imenovanja visokog predstavnika u BiH ostaje osetljivo i pod velikim uticajem međunarodnih odnosa, posebno u svetlu različitih stavova stalnih članica Saveta bezbednosti UN.
Pomozite nam da budemo bolji.


































