Svet Vesti
Sukobi

Raseljeni farmeri u Gazi sade povrće pored šatora dok poljoprivreda tone u kolaps

Raseljeni farmeri u Gazi sade povrće pored šatora dok poljoprivreda tone u kolaps
A displaced Palestinian man plants seedlings in a patch of dirt beside his tent in Gaza as severe food shortages and the destruction of farmland force families to grow their own food [Screengrab/Al Jazeera]

Rat i sistematsko razaranje značajno su potkopali poljoprivredu u Gazi: obradive površine pale su ispod 15%, a za sadnju je dostupno manje od 5% croplanda. Više od 94% od 178.000 dunuma je uništeno, godišnja proizvodnja pala je sa 405.000 na 28.000 tona, a direktne štete procenjene su na oko 2,8 milijardi USD. Raseljeni farmeri sada sade povrće u malim parcelama pored šatora, dok međunarodna pomoć pokriva manje od 10% hitnog apela FAO‑a.

Gaza City, Gaza – Dok lista stare fotografije na mobilnom telefonu, poljoprivrednik Abu Fares priseća se dana kada je kvart Sheikh Ijlin bio poznat po vinogradima, smokvama i sezonskim usevima. Danas je to mesto prekriveno pustoši nakon intenzivnog buldožiranja i razaranja od oktobra 2023.

Razaranja su udarila na domaćinstva i izvor prihoda: mnogi raseljeni farmeri izgubili su i kuće i njive, dok blokada i nedostatak osnovnih sredstava za rad dalje uništavaju mogućnost vraćanja proizvodnje. Pojedine porodice sada preživljavaju zasnivajući male vrtove među šatorima — posađene su rajčice, patlidžani, paprike i molokija, često da bi se zadovoljile osnovne potrebe za hranom.

Raseljeni se okreću malim vrtovima

U uslovima sa ograničenom vodom, semenom i đubrivima, ljudi poput Abu Mohammeda i dalje obrađuju zemlju. Za mnoge je to ne samo izvor hrane već i način očuvanja veze sa zemljom i oblik otpora.

Skala razaranja

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede u Gazi, obradive površine pale su na manje od 15% uobičajenog kapaciteta zbog uništenja navodnjavanja, napada na radnike i nedostatka inputa. Geoprostorne procene FAO i UN Satelitskog centra iz maja 2025. ukazuju da je za sadnju ostalo manje od 5% croplanda. Do oktobra je UNRWA potvrdio da je većina zemljišta uništena ili nedostupna.

Fadel El‑Zubi, stručnjak za bezbednost hrane pri FAO, upozorava: „Razaranje nije slučajna kolateralna šteta, već predstavlja direktno ciljanje prehrambenog sistema — bunari, sistemi navodnjavanja, plastenici i višegodišnja stabla su sistematski uništavani.“

Prema podacima Vlade u Gazi, više od 94% od ukupno 178.000 dunuma poljoprivrednog zemljišta je uništeno. Godišnja proizvodnja pala je sa oko 405.000 tona na oko 28.000 tona. Procene govore da je do 4 miliona voćnih stabala iskorenjeno, među kojima 1,6 miliona maslina koje će zahtevati decenije za obnovu. Takođe, do 87% bunara i 85% plastenika je ozbiljno oštećeno ili uništeno, a direktne štete u sektoru poljoprivrede i stočarstva procenjene su na približno 2,8 milijardi američkih dolara.

Potrebe za oporavkom i humanitarni izazovi

FAO je pokrenuo hitan apel od 75 miliona dolara za seme, stočnu hranu, opremu za navodnjavanje i druge ključne inpute, ali je do sada finansirano manje od 10% tog iznosa. Eksperti upozoravaju da je obnova poljoprivrede ključna ne samo za vraćanje prihoda već i za prevenciju šire hrane‑bezbednosne krize i dugoročne zavisnosti od pomoći.

Uprkos svim preprekama — nedostatku sredstava, vodi i sigurnosti — mnogi farmeri u Gazi nastavljaju da obrađuju i najmanje parcele zemlje. Njihova upornost održava nadu da će obnoviti bar deo proizvodnje koja je nekada bila oslonac lokalne zajednice.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno

Raseljeni farmeri u Gazi sade povrće pored šatora dok poljoprivreda tone u kolaps - Svet Vesti