Muškarci koji nose majčino prezime: Kako Kikuyi u Keniji menjaju pravila i podnose podsmeh

U Keniji se sve češće sreću muškarci koji kao prezime nose majčino, a ne očinsko ime — posebno među najvećom etničkom grupom Kikujima. Taj trend izaziva otvorene debate, ali i podsmeh usmeren uglavnom na muškarce koji imaju "ženska" prezimena, dok žene retko trpe iste kritike.

Primeri iz javnog života

Među javnim ličnostima koje su promenile ili javno nose majčino prezime je poslanik John Njuguna Wanjiku — poznat i kao "Ka-Wanjiku" ("dete Wanjiku"). Poreklo ovog imena povezano je sa njegovim odrastanjem kod samohrane majke. Muziku i popularnu kulturu je ranije oblikovao muzičar Peter Kigia, poznat kao Kigia wa Esther, koji koristi majčino ime kao umetnički identitet i čak je registrovao izdavačku kuću Wa Esther Productions.

"When you take your mother's name, it means you love and respect her"", Source: Peter Kĩgia, Source description: A Kenyan musician known as Kĩgia wa Esther, Image: Peter Kĩgia

Novinar Simon Macharia Wangui otvoreno je uzeo majčino prezime zato što mu je otac bio odsutan, dok pojedini javni govornički i televizijski nastupi pokazuju suprotstavljene stavove — od podrške do tvrdnji da takva praksa „potkopava muškost".

Zašto muškarci biraju majčino prezime?

Razlozi su različiti: poštovanje prema majci, praktičnost u porodicama s odsutnim ili nepoznatim ocem, želja da se oda priznanje majčinoj ulozi, pa i kulturna praksa identifikovanja po majčinom imenu u situacijama kao što su poligamne porodice. Mnogi muškarci koji su odrasli bez oca kažu da je izbor majčinog prezimena i čin ličnog integriteta — priznanje onome ko ih je stvarno odgajao.

"In the event that your mother doesn't tell you who your dad is or he rejects you, your mother's eldest brother takes up that role"", Source: Wairimũ Mũkũrũ, Source description: A Kikuyu cultural expert on traditional naming practices, Image: Wairimũ Mũkũrũ

Otpor i stigma

Uprkos razlozima, postoji značajan društveni otpor: komentatori i deo javnosti povezuju nošenje majčinog imena sa gubitkom muževnosti, a neki muškarci prijavljuju ponižavanje, izrugivanje i čak probleme sa samopouzdanjem. Primetne su i rasprave na društvenim mrežama i u medijima, gde su stavovi podeljeni — od osude do podrške.

Kulturni i istorijski kontekst

The late Ngũgĩ wa Thiong'o was identified by his mother's name in his childhood [Getty Images]

Kikuyu tradicija i mitologija daju dodatnu nijansu: po legendi, Kikuyi potiču od Gikuju i Mumbi — deset kćeri Mumbi navodi se kao osnova plemenske genealogije, pa neki ističu da je prihvatanje majčinih imena u skladu sa starijim obrascima identifikacije. Akademici upozoravaju da je formalno uzimanje majčinog imena noviji fenomen, dok je neformalno uočavano i ranije, naročito u većim porodicama gde se deca razlikuju po imenu majke.

Pravna i imovinska pitanja

U nekim slučajevima muški rođaci odbijaju da „priznaju" dete majke iz straha od komplikacija u vezi sa nasledstvom. To dodatno komplikuje odluku roditelja i dete izlaže mogućim pravnim i društvenim posledicama.

[BBC]

Šta stručnjaci kažu

Stručnjaci za kulturu i društvene promene smatraju da ovaj trend oslikava šire promene u podeli uloga i jačanju položaja žena u društvu. Dok jedni vide to kao znak da žene preuzimaju sve više odgovornosti, drugi upozoravaju na moguće negativne posledice za identitet i uloge muškaraca.

Zaključak

Upotreba majčinog prezimena među Kikujima i šire u Keniji predstavlja kompleksan fenomen na preseku porodičnih okolnosti, kulturnih norma i društvenih promena. Iako nosi elemente osnaživanja i priznanja uloge majke, praksa istovremeno otvara pitanja identiteta, stigme i pravnih posledica — što će verovatno nastaviti da izaziva javne rasprave i prilagođavanja u društvu.

Napomena: Tekst se zasniva na izvorima iz javnog i medijskog sektora Kenije i uključuje primere javnih ličnosti i kulturne analize relevantne za razumevanje fenomena.