Svet Vesti
Society

Ujedinjene tugom: majke iz Rija traže reparacije i pravdu nakon policijskih ubistava

Ujedinjene tugom: majke iz Rija traže reparacije i pravdu nakon policijskih ubistava
Ana Paula Oliveira poses for a photo by a mural honoring her late son Johnatha, who was killed by police when he was 19, in Rio de Janeiro, Thursday, May 14, 2026. (AP Photo/Silvia Izquierdo)(AP Photo/Silvia Izquierdo)

Mreža majki iz Rija koje su izgubile sinove u policijskim operacijama organizovala se kako bi zahtevala pravdu, državne reparacije i sistemsku podršku. Podržane od mreže Raave, predstavile su pilot-projekat u Brasiliji koji bi obezbedio negu i prava porodicama žrtava. Podaci pokazuju porast smrtnosti u policijskim akcijama u Riju i veliki broj žrtava u celoj zemlji, uz disproporcionalan udeo crnaca među žrtvama. Majke traže konkretne mere: finansijsku, psihološku i institucionalnu reparaciju, kao i politike za sprečavanje ponavljanja nasilja.

Kada je policajac 2014. ubio 19-godišnjeg sina Ane Paule Oliveira u faveli u Rio de Janeiru, ona nije bila sigurna da će preživeti tugu. Osnivanje grupe sa drugim majkama — zajedničko prisustvovanje sudskim raspravama, protestima i komemoracijama, kao i pružanje psihološke podrške —, kaže Oliveira, spasilo joj je život.

„Bez sumnje, da sam bila sama, ne bih stigla do ovde, posle 12 godina,“ rekla je ona na nedavnom obeležavanju godišnjice u školi koju je pohađao njen sin. „Potrebne smo jedna drugoj: da plačemo zajedno, da se smejemo i da se borimo zajedno.“

Ujedinjene tugom: majke iz Rija traže reparacije i pravdu nakon policijskih ubistava
Nadia dos Santos touches a mural honoring her sons, Cleyverson dos Santos Bravo, left, and Cleyton dos Santos Bravo, right, who were killed by police, outside the home where she lived with one of her sons in the Morro da Criança favela in Rio de Janeiro, Thursday, June 4, 2026. (AP Photo/Bruna Prado)(AP Photo/Bruna Prado)

Zahtjev za državnim politikama i finansiranjem

Majke koje su izgubile sinove u policijskim operacijama organizovale su se kako bi njihove priče bile više od statistike. One sada zahtevaju uspostavljanje nacionalne politike podrške za srodnike žrtava državnog nasilja i javno finansiranje za rad organizacija koje im pomažu.

Neprofitna organizacija Crossfire Institute izvestila je da je prošle godine u Riju tokom policijskih operacija poginulo 460 ljudi — najviše od 2016. i rast od 52% u odnosu na prethodnu godinu. Prema Brazilian Forum on Public Safety, u Brazilu se od 2018. godišnje beleži više od 6.000 smrtnih slučajeva u policijskim intervencijama; najveći broj žrtava ima između 18 i 24 godine, dok 82% žrtava čine crnci.

Ujedinjene tugom: majke iz Rija traže reparacije i pravdu nakon policijskih ubistava
Glaucia dos Santos, left, and her sister Nadia dos Santos raise their fists and hold photos of their late sons outside Glaucia's home in the Morro do Final Feliz favela in Rio de Janeiro, Thursday, June 4, 2026. Nadia's two sons Cleyton dos Santos Bravo and Cleyverson dos Santos Bravo, and her sister's son Fabricio dos Santos, were killed by police. (AP Photo/Bruna Prado)(AP Photo/Bruna Prado)

Izgradnja pokreta i institucionalni pritisak

Pod pokroviteljstvom mreže organizacija Raave, delegacija majki je prošle godine otišla u Brasiliju i sastala se sa predstavnicima sudske, zakonodavne i izvršne vlasti kako bi predstavila pilot-projekat koji bi obezbedio negu i prava za pogođene porodice.

„Raave pregovara sa saveznom vladom o sprovođenju pilot-projekta… razvijenog od strane majki, kako bismo mogle pružiti negu i garantovati prava ovoj populaciji,“ rekao je Guilherme Pimental, koordinator Raave.

U javnom diskursu se, s druge strane, nameću i glasovi koji pozivaju na snažniju podršku policiji u borbi protiv naoružanih bandi u favelama — uključujući pristalice predsedničkog kandidata Flávia Bolsonara. Aktivistkinje i nevladine organizacije međutim ističu da policijske taktike često podrazumevaju prekomernu upotrebu sile i da dovode do smrti i kršenja ljudskih prava.

Ujedinjene tugom: majke iz Rija traže reparacije i pravdu nakon policijskih ubistava
Glaucia dos Santos, left, and her sister Nadia dos Santos stand by a mural honoring their late sons who were killed by police, in the Morro da Criança favela in Rio de Janeiro, Thursday, June 4, 2026. Nadia's two sons are Cleyton dos Santos Bravo, right, and Cleyverson dos Santos Bravo, center. Glaucia's son is Fabricio dos Santos, left. (AP Photo/Bruna Prado)(AP Photo/Bruna Prado)

Primeri i sudski postupci

Oliveirin sin Johnatha, prema njenim rečima, pogođen je metkom u leđa dok je prolazio ulicom u faveli Manguinhos. Službeni navod policije bio je da su pucali da rasprše masu koja je protestovala. U 2024. porota je prvobitno osudila službenika za ubistvo iz nehata, ali je tužilaštvo uložilo žalbu i presuda je poništena — novi datum suđenja još nije određen.

Monica Cunha, čiji je 20-godišnji sin ubijen 2006., preusmerila je bol u javnu službu: postala je odbornica i najavila predkandidaturu za državnu poslanicu. „Borim se za sećanje, istinu, pravdu, reparacije i garancije neponavljanja,“ napisala je na društvenim mrežama.

Ujedinjene tugom: majke iz Rija traže reparacije i pravdu nakon policijskih ubistava
Nadia dos Santos, right, and her sister Glaucia dos Santos, who have sons who were killed by police, walk outside the home where Nadia lived with one of her sons in the Morro da Criança favela in Rio de Janeiro, Thursday, June 4, 2026. Nadia's two sons Cleyton dos Santos Bravo and Cleyverson dos Santos Bravo, and her sister's son Fabricio dos Santos, were killed by police. (AP Photo/Bruna Prado)(AP Photo/Bruna Prado)

U drugom slučaju, policajci umešani u smrt 17-godišnjeg Fabricia dos Santosa osuđeni su 2023. na devet godina zatvora — oslikač nade za druge porodice koje traže odgovornost.

Širi kontekst i zahtevi

Protivnici kritičnih analiza policijskih racija često ističu uspehe u hapšenjima i zapleni oružja i droge. Na primer, tokom najkrvavije racije u državi, vlasti su prijavile 117 ubijenih osumnjičenih, 113 privedenih, 118 zaplenjenih oružja i više od tone droge, uz pet poginulih policajaca. Tadašnji guverner Cláudio Castro branio je akciju nazivajući mete „narko-teroristima“, terminom koji je u regionu doživeo i međunarodnu eho-referencu.

Majke traže konkretne mere reparacije: finansijsku i zdravstvenu podršku, psihološku pomoć, imenovanje javnih prostora po žrtvama, kao i sisteme i politike usmerene na sprečavanje ponavljanja nasilja. Kako kaže Nadia dos Santos, koja je izgubila dvojicu sinova i unuka, „Država bi trebalo da ima obavezu da nam isplati reparacije. Borimo se i radimo, ali se razbolimo — potrebna su rešenja.“

Pokret majki u Riju pokazuje kako kolektivna podrška i javno delovanje mogu pretvoriti ličnu tragediju u zahtev za institucionalnom promenom, dok aktivistkinje nastavljaju da pritiskaju vlasti za priznanje, pravdu i trajne reforme.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno