Svet Vesti
Society

Hladnoratovski "Diefenbunker" Pretvoren U Luksuzne "Kondominijume Za Kraj Sveta" — 50 Jedinica U Debertu

Hladnoratovski "Diefenbunker" Pretvoren U Luksuzne "Kondominijume Za Kraj Sveta" — 50 Jedinica U Debertu
[Giancarlo Cininni]

Kanadski kripto-investitor Jonathan Baha'i planira da preuredi hladnoratovski Diefenbunker u Debertu (64.000 sq ft / ~5.950 m2) u luksuzni kondominijum od 50 jedinica sa spa-om, samoodrživim izvorima hrane, biometrijom i 15.000 sq ft (~1.395 m2) data centrom. Projekat je već prodao 11 jedinica i očekuje se da stvori preko 40 radnih mesta, ali lokalno stanovništvo i muzej upozoravaju na privatizaciju istorijskog objekta i moguće visoke cene. Završetak radova najavljen je za početak naredne godine.

„Odavde do bilo kuda“ glasi moto poslovnog parka u Debertu, Nova Škotska, ali na prvi pogled mesto deluje kao sredina ničega. Ipak, u jednom od betonskih bunkera iz Hladnog rata sprema se neobična preobrazba: kanadski kripto-investitor Jonathan Baha'i planira da 64.000 kvadratnih stopa (oko 5.950 m2) objekta pretvori u luksuzni kondominijum otpornog na krizne situacije.

Šta je u planu

Projekat, kojim upravlja kompanija Baha's Fallout Complex Inc, obuhvata 50 jedinica i već je prodao 11. Kompleks treba da nudi pogodnosti poput gurmanske ishrane iz "samoodrživog" izvora hrane, biometrijskog pristupa, 24/7 nadzora i medicinskih usluga na licu mesta. U planu je i spa, soba za jogu, cigarski salon i moderni OLED paneli koji imitiraju prirodno svetlo. Pored podzemnog objekta, predviđeno je i nadzemno sklonište za uzgoj hrane.

Hladnoratovski
Crypto mogul Jonathan Baha'i bought the former Cold War-era bunker over a decade ago [Giancarlo Cininni]

Bezbednost i infrastruktura

Za bezbednosni deo renoviranja kompanija će, prema rečima suvlasnika Paula Mansfelda, sarađivati sa nemačkom firmom Bespoke Home and Yacht Security. Mansfield je pomenuo da je ta firma, prema njegovim tvrdnjama, radila za svetske javne ličnosti; detalji liste klijenata nisu javni. Preporučene mere uključuju i upotrebu dronova za nadgledanje perimetra. U sklopu projekta planira se i data centar od približno 15.000 kvadratnih stopa (oko 1.395 m2) sa visokim nivoom bezbednosti i tehnološkim rešenjima za smanjenje potrošnje energije.

Poslovni model i radna mesta

Jedinice će, kada njihovi vlasnici nisu prisutni, biti dostupne i kao hotelske sobe — prihodi od najma planiraju se deliti. Tačne cene kupovine i najma drže se u tajnosti. Projekat bi trebalo da obezbedi preko 40 radnih mesta u hotelijerstvu i tehničkoj podršci data centra, a investitori kažu da će u idealnom slučaju većina zaposlenih biti iz lokalne zajednice. Završetak radova očekuje se početkom naredne godine.

Hladnoratovski
A view inside the bunker complex before planned upgrades and renovations [Giancarlo Cininni]

Reakcije lokalne zajednice

Mnogi meštani i lokalni stručnjaci pozdravljaju potencijal ekonomskog podsticaja, ali iskažu i ozbiljne rezerve. Annette Sharpe iz Debert Military Museum-a kaže da je bolno gledati kako istorijski javni objekat prelazi u privatno vlasništvo, jer posetioci više neće imati isti pristup. Debertova većnica Marie Benoit izrazila je zabrinutost da će luksuzne cene učiniti smeštaj nedostupnim lokalnom stanovništvu, a susedstvo i dalje sadrži mnogo propalih objekata i niske plate.

Istorijski kontekst

Bunkeri iz ere premijera Johna Diefenbakera izgrađeni su krajem 1950-ih i tokom 1960-ih kao mesta za minimalni tim vladinih zvaničnika u slučaju nuklearne pretnje. Diefenbunker u Debertu projektovan je da izdrži gotovo neposredan udar nuklearne eksplozije i da izdrži sa 329 ljudi najmanje 30 dana. Nakon što su bunkeri postali tehnološki zastareli, objekat je služio kao pokrajinski centar za vanredna obaveštenja pre nego što je zatvoren 1996. godine.

Hladnoratovski
Annette Sharpe worries a piece of history has been lost [Giancarlo Cininni]

Širi trend

Preuređivanje vojne infrastrukture u komercijalne svrhe nije izolovan slučaj: slični projekti postoje u SAD i Kanadi (Vivos, Atlas) gde su skloništa pretvorena u stambene ili turističke komplekse. Industrija "preppinga" i skloništa beleži rast, a investitori vide tržište za ultrabezbedne smeštajne jedinice i visoko-bezbednosne data centre.

Završne napomene

Za neke je ovaj projekat prilika za obnovu lokalne ekonomije i nova turistička atrakcija; za druge predstavlja gubitak javne istorije i dalju socijalnu nejednakost. Dok investitori ističu sigurnost i samoodrživost objekta — primerice, tokom uragana Fiona 2022. Baha'i je otvorio bunker za saradnike i njihove porodice — lokalna rasprava o pristupačnosti i očuvanju kulturnog nasleđa verovatno će se nastaviti.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno