Svet Vesti
Environment

Britanski naučnici testiraju metode za „zamračenje“ Sunca: šta se radi i zašto izaziva kontroverze

Britanski naučnici testiraju metode za „zamračenje“ Sunca: šta se radi i zašto izaziva kontroverze
The five mad schemes Britain is funding to dim the sun Lead Animation

Britanski naučnici ponovo istražuju geo-inženjering dok ARIA finansira 21 projekat ukupne vrednosti 56,8 miliona funti. Terenski eksperimenti uključuju zadebljanje arktičkog leda (do 32 cm), posvetljivanje morskih oblaka i testove čestica u stratosferi. Projekti su tehnički obećavajući, ali pokreću ozbiljna etička i geopolitčka pitanja o rizicima i kontroli takvih tehnologija.

Pre četrnaest godina dr Matthew Watson, krupan i bradat vulkanolog sa Univerziteta u Bristolu, predvodio je terenski eksperiment koji je izazvao neviđenu pažnju javnosti: balon iz Norfolka podigao je do oko 1.000 m i ispustio 150 l vode iznad napuštenog polja. Iako bezopasna, akcija je pokrenula raspravu o geo-inženjeringu — idejama kojim bi ljudi namerno menjali klimu da bi smanjili zagrevanje planete.

Britanski naučnici testiraju metode za „zamračenje“ Sunca: šta se radi i zašto izaziva kontroverze
Dr Matthew Watson is well aware how controversial the field of geoengineering has become

Državno finansiranje i novi talas istraživanja

Prošlog maja Agencija za napredna istraživanja i pronalaske (Advanced Research and Invention Agency, ARIA) dodelila je 56,8 miliona funti za 21 projekta usmerenog na hlađenje klime. Pod rukovodstvom dr Marka Symesa (Univerzitet u Glazgovu), timovi iz cele Britanije rade na modeliranju, laboratorijskim studijama, pitanjima upravljanja i pet terenskih eksperimenata — od kojih su dva već u aktivnoj fazi.

Britanski naučnici testiraju metode za „zamračenje“ Sunca: šta se radi i zašto izaziva kontroverze

Zadebljanje arktičkog leda (Cambridge)

Jedan od najvećih projekata (9,9 miliona funti) vodi prof. Shaun Fitzgerald iz Cambridge Centre for Climate Repair. U saradnji sa zajednicama u Nunavutu, tim testira pumpanje morske vode na površinu leda tokom zime da bi se stvorio deblji, reflektujući sloj. U kampanji 2024–25. u Cambridge Bayu, tretirani led bio je do 32 cm deblji u odnosu na kontrolne površine, a efekti su se održali u početnoj fazi otopljavanja.

Britanski naučnici testiraju metode za „zamračenje“ Sunca: šta se radi i zašto izaziva kontroverze
Prof Shaun Fitzgerald in Cambridge Bay, northern Canada, where the sea-water pumping field campaign is being conducted - Bernard Steffin/Real Ice

Posvetljivanje morskih oblaka

Prof. Hugh Coe (Univerzitet u Mančesteru) dobio je 6,1 miliona funti za istraživanje ideje da se mikroskopske čestice morske soli rasprše u morske oblake kako bi oni postali svetliji i reflektovali više sunca. Mogući mala pomorska ispitivanja planirana su za 2028. Već postoje i probni radovi iznad Velikog koralnog grebena (Southern Cross University) koji ispituju da li svetliji oblaci mogu ublažiti toplotne talase za koralne ekosisteme.

Britanski naučnici testiraju metode za „zamračenje“ Sunca: šta se radi i zašto izaziva kontroverze

Stratosferske čestice

Prof. Hugh Hunt (Univerzitet u Cambridgeu) vodi studiju vrednu 5,5 miliona funti koja ispituje mogu li sitne netoksične minerale — poput krečnjaka i dolomita — u stratosferi odbijati mali deo Sunčeve energije. Planirani eksperiment uključuje solarno pokretanu visinsku jedrilicu koja bi nosila male količine čestica u zatvorenim komorama izloženim stratosferskim uslovima radi bezbedne analize.

Britanski naučnici testiraju metode za „zamračenje“ Sunca: šta se radi i zašto izaziva kontroverze
From left to right: Prof Maarten Ambaum, Prof Giles Harrison and Dr Keri Nicoll from the BrightSpark team

BrightSpark: električna polja i dronovi

Prof. Giles Harrison (Univerzitet u Readingu) istražuje eksperimentalnu ideju da se preko dronova unese blag električni naboj u niske oblake i maglu kako bi se promenila raspodela kapljica i potencijalno povećala reflektivnost. Konzervativni testovi opreme su planirani za narednu zimu; male probe bi mogle uslediti 2027. ako dobiju odobrenje.

„Fizički i inženjerski izazovi su u senci društveno‑političkih realnosti,“ kaže dr Watson, podsećajući da je angažovanje lokalnih zajednica i transparentnost ključni uslovi za ovakva istraživanja.

Etika, rizici i geopolitika

Iako prvi rezultati deluju obećavajuće u ograničenim uslovima, mnogi stručnjaci upozoravaju na potencijalne dugoročne rizike. Raymond Pierrehumbert (Univerzitet u Oksfordu) ističe da bi globalna geo-inženjerska intervencija mogla zahtevati stalno održavanje — i da bi prekid mogao izazvati nagli i teški „termination shock“. Takođe postoji strah od zloupotrebe tehnologije od strane privatnih aktera ili država sa suprotnim interesima.

Dr Symes i drugi zagovaraju nastavak istraživanja upravo zbog tih neizvesnosti: bolje naučne spoznaje omogućile bi informisaniju javnu debatu i regulaciju, a takođe bi ukazale i na metode koje ne funkcionišu ili su neprihvatljivo rizične.

Zaključak

Britanski programi finansirani kroz ARIA otvaraju novu fazu istraživanja geo-inženjeringa: kombinacija laboratorijskih ispitivanja, terenskih proba i uključivanja lokalnih zajednica. Ipak, projekti ostaju duboko kontroverzni zbog etičkih, političkih i tehničkih pitanja. Istraživanja mogu doneti važne odgovore — i možda ukazati da su neke ideje neprimenljive — ali ne mogu i ne bi smela da zamene hitnu akciju na smanjenju emisija stakleničkih gasova.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno