Crimson Thread je novi izraelski projekat barijere na severnom Jordanskom bregu koji je u prvoj fazi doveo do iskopa rovova, zaplene zemlje i razaranja poljoprivredne infrastrukture. Lokalni meštani su odsečeni od vode, traktora i zemljišta; najmanje 130 porodica je raseljeno, a proizvodnja je pala i do 90%. Aktivisti upozoravaju da ruta prodire duboko u Zapadnu Obalu i predstavlja nastavak dugogodišnjeg procesa istiskivanja palestinskog stanovništva.
„Crimson Thread“ u Jordanskom bregu: Rov koji guši zajednice i uništava poljoprivredu

Ras al-Ahmar, okupirana Zapadna Obala — Put do kuće Thaera Bisharata trebao je da traje manje od 10 minuta od glavnog puta. Umesto toga, putovanje je potrajalo tri sata zbog zatvorenih prilaza i patrola.
Izolacija, zaplene i razaranja
Svi ulazi u Ras al-Ahmar, na severnom Jordanskom bregu, u poslednje vreme su zatvoreni. Takve blokade su postale pravilo, nadgledane smenama izraelskih vojnika i naoružanih naseljenika čije se uloge na terenu sve teže razlikuju. Jedini preostali pristup bio je vijugav zemljani put, prohodan samo terencima, dok su meštani primorani da izbegavaju izgredne patrole.
Tokom jedne od poseta, izraelske snage su pojačale blokadu dok su u ravnici al-Buqaia uništavale tri bunara, među kojima je bio i bunar u vlasništvu Thaerovog rođaka. Ta oblast je među najplodnijima na Zapadnoj Obali — ranije su se negovale banane, grožđe, masline i krompir, ali su poljoprivredna imanja sada delimično napuštena, plastenici polomljeni, a navodnjavanje prekinuto.
"Zatvore nas i dave", kaže Thaer, koji ne može slobodno da dođe do grada i osnovnih potrepština. "Ne mogu ni da obavim običnu kupovinu."
Šta je 'Crimson Thread'?
Projekat nazvan "Crimson Thread" objavljen je 2025. Prva faza kombinuje rov i vojni put dug oko 22 km između kontrolnih punktova Ein Shibli i Tayasir, presečujući severni Jordanski breg i odvajajući velike poljoprivredne površine od palestinskih zajednica. Plan predviđa da barijera na kraju bude duga oko 500 km, a ruta prolazi nekoliko kilometara unutar Zapadne Obale, a ne duž već ograđene jordanske granice.
Izraelske vlasti to pravdaju potrebom za sprečavanje krijumčarenja oružja iz Jordana, ali lokalni aktivisti i stručnjaci tvrde da trasa prvenstveno onemogućava pristup palestinskim zemljištima i povezuje postojeća naselja s novim ispostavama.
Pravne i operativne posledice
Ruta je formirana kroz devet naloga za zaplenu zemlje, a otprilike tri kilometra rovova već je iskopano. Nakon presude izraelskog Vrhovnog suda u junu, operacije su se intenzivirale: sečenje navodnjavanja, uništavanje bunara, zaplene pumpe i traktora, kao i naseljenčka prisutnost i napadi koji su doveli do raseljavanja porodica.
Prema Komisiji za kolonizaciju i otpor zidu, izraelske vlasti su izdale 49 vojnih naloga za zaplenu zemlje u prvoj polovini godine — više nego tokom cele 2025. U pogođenim zajednicama procenjuje se da je poljoprivredna proizvodnja pala za čak 90%, a najmanje 130 porodica je raseljeno.
Uticaj na svakodnevni život
Meštani opisuju kako su izgubili pristup zdravstvenim i obrazovnim uslugama: bez puteva i bez vode, put do najbližeg grada će uskoro biti praktično neprelazan. Cene osnovnih usluga skaču — jedan rezervoar vode danas košta više od 300 šekela, dok su traktori i rezervoari konfiskovani pod obrazloženjem bezbednosne pretnje.
Samo 14. jula izraelske vlasti su uništile tri bunara u al-Buqaia, a Atuf veće procenjuje štetu tog dana na više od 4 miliona šekela (~1,3 miliona USD). Među posledicama su i fizički napadi; jedan meštanin je teško pretučen, drugi su bili zastrašivani nalozima za iseljenje u roku od 24 sata.
Šira slika
Analitičari iz nevladinih organizacija, poput Drora Etkesa iz Kerem Navot, ocenjuju da projekt ne predstavlja samo bezbednosnu meru već i korak ka trajnoj promeni kontrole zemljišta. Dugoročno, rov bi mogao trajno da odseče zajednice od njihove zemlje i odsadi naseljenike u oblasti koje su sada palestinske.
Thaer gleda prema udaljenim izraelskim farmama koje su bujne i zeleni, dok mu je zemlja oko imanja suva i razbacana polu-napuštenom opremom. "Prema njihovom 'pravu', prema nama se ponašaju kao prema životinjama", kaže on.
Napomena: Izveštaj se zasniva na izjavama meštana, lokalnih zvaničnika i podacima nevladinih organizacija navedenim u originalnom tekstu.
Pomozite nam da budemo bolji.


























