Nadzorni Selfiji: Igra, Otpor Ili Normalizacija Stalnog Nadzora?

Engleska manekenka Alexa Chung nedavno je na Instagramu objavila karusel fotografija snimljenih sigurnosnom kamerom ispred svog londonskog stana, što je ponovo pokrenulo razgovor o fenomenu koji mediji nazivaju "nadzorni selfi". Čak i kroz zrnasti objektiv, snimci deluju estetski: od odeće do kadrova koji otkrivaju detalje predsoblja. Ali iza šarma fotografija kriju se pitanja o privatnosti i tome kako nam tehnologija oblikuje odnos prema snimanju i nadgledanju.

Alexa Chung has a collection of surveillance selfies she takes in front of her London home. This set of photos is from late June. - Courtesy Alexa Chung

Šta je nadzorni selfi?

Nadzorni selfi označava fotografije ili video‑zapise na kojima se ljudi slikaju koristeći javne ili privatne nadzorne kamere — od zvončića na vratima i kamera u automobilu do javnih saobraćajnih prenosa. Primeri uključuju snimke sa Ring kamera, auto‑kamera za vožnju unazad i javne gradske kamere koje su ljudi koristili da bi snimili svoj odraz ili „fit check“.

Liv Darcey, a content creator in London, said that she's more concerned about Meta's new smart glasses than her doorbell camera. - Courtesy Liv Darcey

Primeri i trendovi

Influenserke i kreatori sadržaja poput Alexe Chung, Ruby Lin i Liv Darcey koriste ovakve snimke kao estetski ili ironijski komentar na stalno prisustvo kamera. Programer Morry Kolman čak je napravio sajt koji je omogućavao pristup javno dostupnim saobraćajnim kamerama u Njujorku kako bi ljudi mogli da se fotografišu. Otprilike petina američkih domaćinstava danas poseduje video‑zvono, što dodatno popularizuje ovaj sadržaj.

Ruby Lin purchased a video doorbell after her car was broken into and started playing around with surveillance selfies soon after. - Courtesy Ruby Lin

Zašto stručnjaci zvone na uzbunu?

Judith Donath (istraživačica i umetnica): "Imaš snimak, on ti pripada — ali informacije ne ostaju stacionarne; kreću se u širi sistem nadzora."

Donath i drugi stručnjaci ukazuju da takvi snimci, iako bezazleni na prvi pogled, doprinose prikupljanju vizuelnih podataka koji se lako integrišu u velike baze i analiziraju uz pomoć AI‑a. Kompanije poput Ring (Amazon), Flock Safety i Meta povezivane su s deljenjem podataka, primenom tehnologija za prepoznavanje lica i sklonostima saradnje s organima reda, što pojačava rizike zloupotrebe.

Jada Warren-Evans posted fit checks from her Ring camera in 2025. She said that she and her roommates sometimes encourage guests to snap a selfie on the doorbell camera before coming in. - Courtesy Jada Warren

Estetika, igra i normalizacija

Mnogi kreatori vide u ovome novi estetski okvir: igru s ugaoima, sirovim kadrom i neočekivanim perspektivama. Julia Scher, pionirska umetnica koja decenijama istražuje nadzor, primećuje da mladi "znaju šta kamera vidi" i često uzvraćaju pogledom kao igrom ili postupnim preuzimanjem kontrole. Međutim, kritičari upozoravaju da takva estetizacija može postati mehanizam opuštanja javnosti — lako je prihvatiti da su kamere "samo još jedna stvar" i zanemariti implikacije automatskog prikupljanja i povezivanja podataka.

Julia Scher's "Always There – Surveillance Bed" from 1994 brings the surveillance state into the bedroom. - Julia Scher

Tehnologije koje brinu

Posebnu zabrinutost izazivaju AI‑funkcije koje omogućavaju identifikaciju lica i praćenje kretanja na skali: od pametnih naočara sa ugradjenim sistemima za prepoznavanje, preko deljenja video‑zapisa između komercijalnih platformi i bezbednosnih firmi, do primene nadzornih sistema od strane organa reda. Primer kontroverze je Metaova kampanja i navodi o ugradnji preporoznavanja lica, kao i kritike upotrebe Ring kamera u policijskim istragama.

Zaključak — igra ili kompromis?

Nadzorni selfiji su ambivalentni: mogu biti oblik kreativnosti i subverzije, ali i doprineti normalizaciji stalnog snimanja. Dok jedni, poput Ruby Lin, koriste kamere da bi komentarisali sopstvenu izloženost, drugi upozoravaju da zabava ne sme da zaseni ozbiljne implikacije po privatnost i građanske slobode. Konačna odluka o tome da li su to otpor ili kompromis zavisi od šire svesti korisnika, transparentnosti kompanija i regulative koja štiti prava pojedinaca.

Napomena: Ako koristite uređaje sa kamerama, važno je znati ko ima pristup snimcima i kako se podaci čuvaju i dele.