Nadzorni selfiji: kad sigurnosne kamere postanu modni kadar i pitanje privatnosti

Engleska manekenka Alexa Chung nedavno je na Instagramu podelila karusel fotografija snimljenih sigurnosnom kamerom postavljenom ispred njenog doma u Londonu. Iako su snimci zrnasti i iskrivljeni fisheye sočivom, izgledala je šik i neopterećeno — što je za neke pratilace bila i provokativna igra s idejom da je život stalno pod prismotrom.

Alexa Chung has a collection of surveillance selfies she takes in front of her London home. This set of photos is from late June. - Courtesy Alexa Chung

Trend: Od šale do svakodnevice

Nadzorni selfiji, odnosno fotografije i video-snimci ljudi koje prave kamere kao što su pametna zvona, kamere u automobilima ili gradske saobraćajne kamere, sve su češći. Ljudi ih koriste za "fit check" snimke, dokumentovanje trenutaka i kao vizuelnu igru s kadrom: od selfika snimljenih kamerama u samoposlugama do autoportreta napravljenih pomoću kamere za vožnju unazad. Programer Morry Kolman čak je napravio veb-sajt koji je omogućavao korišćenje javnih saobraćajnih kamera u Njujorku za takve kadrove.

Liv Darcey, a content creator in London, said that she's more concerned about Meta's new smart glasses than her doorbell camera. - Courtesy Liv Darcey

Popularnost uređaja i društveni efekat

Otprilike petina američkih domaćinstava poseduje video-omogućeno zvono na vratima, što takve uređaje čini privlačnim za brzo deljenje snimaka. Kreatori sadržaja unutar i izvan SAD-a — od influenserki koje namerno poziraju pred Ring kamerama do ljudi koji goste pozivaju da "poziraju" za uređaj — koriste ih kao oblik izražavanja, provokacije ili jednostavne zabave.

Ruby Lin purchased a video doorbell after her car was broken into and started playing around with surveillance selfies soon after. - Courtesy Ruby Lin

Rizici i zabrinutosti

Iza zabavnog aspekta kriju se stvarni rizici: veliki proizvođači poput Ring-a (u vlasništvu Amazona) prodali su desetine miliona pametnih zvona, ali su pod stalnom pažnjom zbog saradnje s organima reda i mogućnosti da podaci budu predmet sudskog naloga. Napredne kompanije za nadzor, kao što je Flock Safety, pokazale su kako se sistemi mogu iskoristiti u praćenju pojedinaca. Povećanje upotrebe AI alata za analizu slika dodatno pojačava zabrinutost — podaci koji deluju bezazleno mogu se akumulirati u velikim bazama i postati predmet masovne obrade.

Jada Warren-Evans posted fit checks from her Ring camera in 2025. She said that she and her roommates sometimes encourage guests to snap a selfie on the doorbell camera before coming in. - Courtesy Jada Warren

„Imaš snimak, on je tvoj i možeš s njim raditi šta želiš. Ali te informacije izlaze u širi sistem nadzora.“ — Judith Donath

Tehnologija, estetika i politička poruka

Mnogi autori i umetnici vide dvostruku dimenziju trenda: estetsku i političku. Dizajnerka Ruby Lin i kreatorka Liv Darcey opisale su svoje objave kao igru s perspektivom i sarkastičan komentar na ideju "da te neko stalno posmatra". Pionirska umetnica Julia Scher, koja decenijama istražuje nadzor kroz umetnost, smatra da mladi sada tačno znaju šta kamera vidi i često gledaju natrag — to može biti igra, ali i svesno prkosno isticanje.

Julia Scher's "Always There – Surveillance Bed" from 1994 brings the surveillance state into the bedroom. - Julia Scher

Gde je granica?

Stručnjaci upozoravaju da normalizacija takvih snimaka može ljude učiniti ravnodušnijim prema masovnom nadzoru, posebno kada privatne kompanije ili alati zasnovani na AI dobiju pristup ogromnim količinama vizuelnih podataka. Dok neki koriste nadzorne selfije kao način izražavanja ili subverzije sistema, drugi ukazuju na realan problem: osnaživanje mreža za praćenje koje građanima donosi i osećaj sigurnosti i potencijalno kršenje privatnosti.

Na kraju, trend ostavlja otvoreno pitanje — da li su nadzorni selfiji autentičan oblik digitalne kulture i umetnosti ili opasna normalizacija stalnog snimanja? Odgovor verovatno leži negde između, u zavisnosti od toga ko upravlja podacima i kako se oni koriste.